Izašao treći broj časopisa „Bosna“

Izašao je treći broj časopisa „Bosna“, koji od sada izlazi u mjesečnom ritmu. Novi broj donosi tematsku razigranost, svježinu intervjua i stabilan ritam bilježenja događaja važnih za bošnjačku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj. Od oproštaja sa velikim bošnjačkim umjetnicima do refleksija o ulozi umjetnosti i manjinske politike, pa do rubrike “BosnaInfo” koja dokumentira sve ono što smo u međuvremenu uradili – ovaj broj potvrđuje identitetsku, kulturnu i intelektualnu zrelost jednog manjinskog medijskog projekta. PDF izdanje časopisa “Bosna” dostupno je besplatno putem portala bosna.hr.

Treći broj časopisa „Bosna“ donosi upečatljivu galeriju umjetnika i misli: Portreti Behaudina Selmanovića, Munira Vejzovića, Fadila Vejzovića i Feđe Šehovića nude i umjetnost i svjedočanstvo opstanka duha, boje i linije u vremenu izblijedjelih vrijednosti.

Glavni urednik Filip Mursel Begović donosi uvodnu kolumnu o kulturnom buđenju Bošnjaka kroz medijski, izdavački i institucionalni rad, uz poziv na zajedničko djelovanje bez čekanja idealnih okolnosti.

Kroz susrete s arhitektom Rudolfom Tönniesom, prikaze knjiga Seada Šemsovića, Kenana Šurkovića, Seada Begovića, Ibrahima Kajana, Irfana Horozovića, Mirze Mešića, Armina Šetića i drugih autora, vraćamo se temeljima kulturne vertikale Bošnjaka, ali i istražujemo univerzalna pitanja identiteta, pamćenja i jezika. Esej Farisa Nanića vodi nas u promišljanje čovjeka sutrašnjice – između tehnološke evolucije i duhovne odgovornosti.

Posebnu težinu donosi segment intervjua, žive riječi. Fadila Bahović i Adis Keranović otkrivaju borbu manjinske svijesti u većinskim sistemima, dok nas Nawar iz Iraka i Al Ahmed iz Sirije podsjećaju da je dom ponekad ono što sami izgradimo – u jeziku, u vjeri, u znanju. Književnik Adnan Ćatović i muftija Sabahudin Ćeman donose refleksiju o institucionalnoj zrelosti i perspektivama vjerskog i nacionalnog identiteta Bošnjaka

Polemike, kolumne, prikazi i analize potvrđuju da „Bosna“ nije ni luksuz ni ukras, već ozbiljan pokušaj da se izgradi misaoni kontinuitet jednog naroda.

U posebnom separatu “BosnaInfo” bilježimo ono što često izostaje iz prevladavajućih narativa – uporan rad Bošnjaka u javnom, kulturnom i političkom životu Hrvatske. Ovdje se piše o otvorenjima centara, dodjelama priznanja, humanitarnim akcijama i okupljanjima zajednice, kao o stvarima od historijske važnosti. Svaka vijest, svaka fotografija, svaka zahvala pretočena je u dokument koji potvrđuje da postojimo kao autentičan i aktivan subjekt u vremenu i prostoru.

SADRŽAJ

UVODNA RIJEČ
Filip Mursel Begović: Šta će biti sa Bošnjacima kada se raziđe dim iz sarajevskih nargila barova?

BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Adnan Hodžić: Nova bošnjačka politika je naša ideja o opstanku

INTERVJUI
Mufttija Sabahudin ef. Ćeman: Moramo graditi institucije za ljude, a ne od pojedinaca praviti institucije (Razgovarao: Elvir Resić)
Fadila Bahović: Tvrdoglavo se držim svojih načela poštenog i ponosnog življenja (Razgovarao: Filip Mursel Begović)
Adnan Ćatović: Narodi ne nestaju biološki, nego kad zaborave ko su i ko su bili (Razgovarao: Jakub Salkić)
Adis Keranović: Ponosno mogu reći što sam, tko sam i da sam apsolutno sve postigao svojim radom (Razgovarao Stipe Majić)
Juraj Bubalo: Kvantitetu imamo, kvalitetu manje, Malnar je zadnji hrvatski “putnik-istraživač” (Razgovarao: Stipe Majić)

ESEJI
Faris Nanić: Transhumanizam ili kako sam sebi prirediti propast

TEME
Filip Mursel Begović: Dao je nebu boju i slikao iskon umjetnosti Bošnjaka (110 godina Behaudina Selmanovića)
Nedim Hasić: Rudolf Tönnies, zaboravljeni arhitekta austro-ugarskog Sarajeva
Tarik Ikanović: Crtao je pismo postojanja i slikao ono što svijet nije stigao izgovoriti (o izložbi „Pozicija“ Fadila Vejzovića)
Ahmed Imamović: Kako je Bosna i Hercegovina ušla u parlamentarnu povijest
Nedim Hasić: Sigurne zone UN-a bile su brana Evrope od izbjeglica, od Trnopolja su kanili napraviti „Varšavski geto“

IN MEMORIAM
Ahmed Imamović: Odlazak ”Vidre” bošnjačke i hrvatske književnosti
Filip Mursel Begović: Unutarnje svjetlo Munira Vejzovića i dalje svijetli

PORTRETI:
Vesna Ivezić: Tu sam kao neki most, znam gdje je granica i u hrvatskoj i u arapskoj kulturi (o Mazenu Al Ahmedu)
Vesna Ivezić: Nije bilo odbojnosti prema meni kao strancu, Zagreb je grad po mojoj mjeri (o Nawaru Ghanimu Muradiju)
Stipe Majić: Svaki instrument je most između jezika, duše i sjećanja (o Enginu Topuzkanamışu)

PRIKAZI I KRITIKE
Almir Zalihić: Sead Begović u ogledalu identiteta (o knjizi „Nova arka“)
Ermina Ramadanović: Sjećanja Ibrahima Kajana postala su naš amanet (o knjizi „Samo prolaznik“)
Nacionalna koordinacija gradi kuće znanja (o bibliotekama „Behar“, „Biser“ i „Ljiljan“) Prvi cjeloviti pogled na ljepotu islamske umjetnosti u Bosni i Hercegovini (o knjizi Kenana Šurkovića)
Prva historija bošnjačke književnosti i pionirski pregled jednog milenijuma (o knjizi Seada Šemsovića)
Horozovićev labirint znanja i sjećanja kroz „definitivnu knjigu“ (o knjizi Irfana Horozovića)
Planjčeva književna čarolija zavičaja i djetinjstva (o knjizi Bajruzina Hajre Planjca)
Mešićevi putokazi savjesti u vaktu duhovne pustoši (o knjizi Mirze Mešića)
Alhena Hevešević: Roman o posljednjoj bosanskoj kraljici koja nije pristala nestati iz historije (o knjizi Armina Šetića)

AFTERMATH
Filip Mursel Begović: Elhamdulillah, ja nisam normalan

(Mostarski.ba)