Kako će izgledati nova fiskalizacija u FBiH

Vlada FBiH predstavila prijedlog fiskalizacije. Uvodi se e-račun, e-faktura i moderni digitalni sistem za borbu protiv sive ekonomije.

Nakon višemjesečne konfuzije u javnosti i polemika oko toga hoće li građani morati fiskalizirati prodaju vlastite imovine, Vlada FBiH je jučer na brifingu za medije predstavila Prijedlog zakona o fiskalizaciji transakcija. U detaljnom izlaganju pojašnjeno je da fizička lica ne ulaze u sistem fiskalizacije, da je limit od 5.000 KM u potpunosti izbačen, te da je lična imovina građana eksplicitno izuzeta, piše z. 

Tek nakon što je otklonjena ova najveća dilema, predstavljen je novi fiskalni model koji će se uvoditi u fazama, a čiji je cilj modernizirati sistem i suzbiti sivu ekonomiju.

Na samom početku premijer Nermin Nikšić podsjetio je na razmjere problema. Prema procjenama međunarodnih institucija, čak 18,6 posto BDP-a u BiH nalazi se u sivoj zoni. U finansijskom smislu to predstavlja više od 10 milijardi KM prometa koji nikada ne prođe kroz poreske evidencije. Kada se na to doda 17 posto PDV-a, godišnji gubitak budžeta iznosi i do dvije milijarde maraka.

“Zbog toga je BiH, zajedno s Albanijom, pri samom vrhu ljestvica po udjelu sive ekonomije. To sebi više ne možemo dozvoliti”, poručio je Nikšić.

I ministar finansija Toni Kraljević naglasio je da se radi o jednom od najvažnijih zakona koje je Vlada usvojila.

Medina Dudo, pomoćnica ministra za finansije predstavila je novi zakonski prijedlog kazavši da je ovaj zakon “tehnički alat” za upravljanje fiskalnim sistemom.

Domaći fiskalni sistem opisala je kao “Nokiu 3310“ u vremenu kada savremene ekonomije rade na nivou pametnih telefona, zastario, nefleksibilan i dugoročno štetan po stabilnost budžeta.

ESET softver, CPF, e- fakture

U eri digitalnih plaćanja, platformi, online trgovine i novih poslovnih modela, trenutni fiskalni sistem više ne registrira stvarni promet, ni za potrebe PDV-a, ni za druge poreze. Federacija zato uvodi elektronski fiskalni sistem zasnovan na softveru ESET, centralnoj CPF platformi Porezne uprave i e-fakturama koje će se izrađivati u EU XML standardu.

CPF platformom upravlja Porezna uprava FBiH, a svi podaci koji se razmjenjuju kroz ovaj sistem postaju službeno vlasništvo Porezne uprave. Veliki privredni subjekti, kao i oni tehnički spremni za direktnu integraciju, moći će bez posrednika komunicirati i razmjenjivati podatke s PUFBIH. Za sve ostale predviđena je mogućnost korištenja ovlaštenih posrednika koji će u njihovo ime obavljati slanje i prijem podataka.

U CPF platformi biće evidentirani svi subjekti koji na bilo koji način koriste, proizvode ili servisiraju ESET fiskalni softver, odnosno svi koji imaju dodir s novim fiskalnim sistemom.

Ko ulazi, a ko ne ulazi u fiskalizaciju

Novi zakon jasno određuje obveznike fiskalizacije: privredna društva, samostalni poduzetnici, organizacije i sve poslovne jedinice koje posluju u FBiH. Predviđena su i izuzeća, dio njih je apsolutan, dio djelimičan.

Javna uprava, odbrana, zdravstvene ustanove koje uslugu ne naplaćuju od pacijenata, diplomatsko-konzularna predstavništva i vjerske zajednice izuzeti su iz fiskalizacije. U slučaju vjerskih zajednica, izuzeće se odnosi na njihove osnovne vjerske usluge, dok se komercijalne aktivnosti ionako nadziru kroz druge poreske mehanizme.

Posebnu kategoriju čine tradicionalni i stari zanati, koji su izuzeti s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa i zbog činjenice da ova djelatnost iz godine u godinu nestaje.

Advokati su djelimično uključeni u fiskalizaciju. Kako je pojašnjeno, zastupanje pred sudovima ne ulazi u fiskalizaciju zbog evropskih standarda zaštite profesionalne tajne, ali fiskaliziraju se mišljenja, savjeti i drugi dokumenti koji imaju karakter naplatne usluge.

E-faktura i e-račun

Najveća promjena zakona je uvođenje dvije vrste dokumenata — fiskalnog e-računa i e-fakture.

E-faktura ulazi u upotrebu u komunikaciji između privrednih subjekata, ali i prema javnom sektoru. Biće izrađena u EU XML standardu, što znači da je čitava bh. fiskalna infrastruktura od početka prilagođena povezivanju s evropskim sistemom. Privrednici tako neće morati razvijati poseban sistem za međunarodnu razmjenu.

Fiskalni račun ostaje za građane, ali prvi put može biti i u elektronskoj formi, što otvara vrata digitalnim platformama i modernoj e-trgovini.

ESET – fiskalizacija bez kasa

Novi sistem više ne počiva na “kasama 1 i 2”. Fiskalizacija postaje čisto softverska. Svi podaci idu direktno u Poreznu upravu.

Proizvođači fiskalnog softvera morat će ispuniti visoke tehničke i sigurnosne standarde, proći nezavisno testiranje i položiti garanciju od 500.000 KM, kako bi se osigurala odgovornost u slučaju tehničkih grešaka ili namjernih manipulacija.

Ovo je direktna reakcija na prošle zloupotrebe u kojima su se fiskalne kase “prepravljale”, jednim klikom slalo se Poreznoj, drugim zadržavalo „na crno“.

Narudžbenice, otpremnice, hoteli…

Jedna od najznačajnijih novosti je fiskalizacija narudžbenica i otpremnica u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, trgovini i logistici. Porezna uprava FBiH godinama upozorava da se kroz te dokumente gubi ogroman iznos PDV-a. Narudžbenica se izda, usluga se naplati, a fiskalni račun nikada ne bude kreiran. Isti model važan je i za otpremnice, za koje je utvrđeno da su često služile za prikrivanje prometa robe.

Sada će se sve narudžbenice i otpremnice elektronski slati u sistem i automatski pretvarati u fiskalne račune.

Karte, ulaznice, parking i kladionice

U prezentaciji je posebno naglašeno da se novi fiskalni sistem mora prilagoditi onim djelatnostima u kojima je obim transakcija ogroman, a proces naplate u praksi ne dopušta fizičko izdavanje fiskalnih računa za svaku pojedinačnu kupovinu. Tu spadaju javni prijevoz, ulaznice za događaje, parking sistemi i kladionice.

U javnom prijevozu, recimo, nije moguće očekivati da vozač ili automat izda klasični fiskalni račun za svaku kartu. Putnici godinama dobivaju papirne kartice sa serijskim brojem, a taj broj je ključan element koji se već evidentira u sistemu prijevoznika.

“Novi zakon to sada prvi put jasno uređuje. Privredni subjekti će interno sumirati sve prodate karte, evidentirati ih kroz svoj softver i na kraju dana generisati cjelovit izvještaj koji se automatski dostavlja Poreznoj upravi. Putnik i dalje dobija standardnu kartu, ali fiskalni proces ide digitalno, u pozadini, kroz serijske brojeve”, objasnila je Dudo.

Isti princip primjenjuje se na ulaznice za koncerte, utakmice i sve druge događaje, koje se redovno štampaju ili prodaju elektronski, ali ostavljaju jasnu numeričku evidenciju. Zakon predviđa da organizator svakodnevno šalje Poreznoj upravi sve prodate serijske brojeve, bez potrebe da krajnjem korisniku izdaje fiskalni račun.

Sličan model vrijedi i za parking sisteme, gdje se na ulazu ili izlazu generiše tiket sa jedinstvenim serijskim brojem. Umjesto fiskalnog računa na rampi, kompanija koja upravlja parkingom dužna je da taj dnevni promet prikupi, tehnički konsolidira i dostavi Poreznoj upravi kao digitalnu zbirnu evidenciju.

Najdetaljnije je pojašnjen segment igara na sreću, odnosno kladionica. Dudo je podsjetila da Porezna uprava FBiH već skoro deset godina koristi napredni digitalni sistem za praćenje uplata i isplata u realnom vremenu. Ovaj sistem prati u realnom vremenu svaki uplaćeni tiketski broj, iznos uplate i eventualnu isplatu. Ugrađen je još 2016. godine i solidno funkcioniše, što je bio ključni razlog da se ne uvodi novi, paralelni model fiskalizacije.

Umjesto toga, postojeći IT sistem kladionica će se samo povezati s novom fiskalnom platformom kako bi se sve evidencije objedinjene u okviru jedinstvenog fiskalnog modela. Time se ne opterećuje Porezna uprava dodatnim hardverom, ne uvode novi troškovi državnim organima, a zadržava se pouzdana baza koja već prati stotine hiljada transakcija svakog dana.

Ovakav pristup pokazuje da zakon nije samo tehnički skup obaveza, nego pokušaj da se fiskalizacija prilagodi realnom ponašanju korisnika i specifičnostima industrija u kojima bi klasični fiskalni račun bio i nepraktičan i nefunkcionalan.

Besplatna aplikacija za male poduzetnike

Za male obveznike koji nisu u PDV sistemu predviđena je besplatna aplikacija SPE-račun. Ona će omogućiti da se računi izdaju putem računara ili mobilnog telefona, bez troškova kupovine softvera. Ova mjera istaknuta je kao važna podrška razvoju malog biznisa.

Fiskalizacija će se uvoditi postepeno. Ako Parlament FBiH usvoji zakon u decembru, sistem mora biti operativan do juna 2027. godine. Potpuna integracija, uključujući banke i B2B segment, očekuje se do 2030. godine.

(Mostarski.ba)