Katolici danas obilježavaju Veliki četvrtak, početak Uskršnjeg trodnevlja i jedan od najvažnijih dana liturgijske godine.
Na ovaj dan Crkva se prisjeća Posljednje večere, trenutka kada je Isus Krist, neposredno prije svoje muke i smrti, ustanovio sakramente Euharistije i svetog reda.
Fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana na Humcu, istakao je kako Posljednja večera predstavlja vrhunac Isusove ljubavi i zajedništva.
– Kruh i vino koje je Krist predao svojim učenicima stvarno su njegovo Tijelo i Krv, a primanjem tih darova vjernici učestvuju u daru života i pozivu da trajno žive u spomen na njega – rekao je fra Ivan, piše Fena.
Dodao je kako se tokom euharistije odvijaju se dva glavna obreda.
– Prvi je služba riječi, tokom koje se čitaju odlomci iz Starog i Novog zavjeta i tumače u homiliji ili propovijedi. Drugi je euharistijska služba, koja uključuje prinos darova, preobrazba kruha i vina te svetu pričest. Redovno se u misama usmjeravamo na propovijed, no važno je pažljivo pratiti i misne molitve. One ne samo da su obraćanje Bogu, nego i sažeto poučavaju i podsjećaju na Božje djelo u prošlosti. Tako se u molitvama Velikog četvrtka spominje Posljednja večera i moli da se iz tog svetišta crpi ljubav i život u današnjim srcima- kazao je on.
Na Veliki četvrtak ujutro se u katedralama slavi misa posvete ulja, tokom koje se blagoslivljaju ulja za sakramente krštenja, krizme, bolesničkog pomazanja i svetog reda. Večernjim slavljem, tzv. Misom večere Gospodnje, vjernici se prisjećaju ustanovljenja Euharistije, obnavljajući Isusovu žrtvu i poziv na služenje bližnjima.
– Misa večere Gospodnje nije samo spomen na prošli događaj, već živa prisutnost Božje ljubavi koja nas poziva na zajedništvo, služenje i predanost Bogu i čovjeku. Ključni dijelovi mise su služba riječi i euharistijska služba, koji nas povezuju s duhovnim srcem naše vjere – dodaje fra Ivan.
Po njegovim riječima, Veliki četvrtak, uz ustanovljenje euharistije, ujedno je i spomen na ustanovljenje sakramenta svetog reda, odnosno onih koji u Isusovo ime predvode misna slavlja.
Istakao je pritom važnost molitve za svećenike, kako bi mogli predano djelovati u Kristovo ime i vjerno vršiti svoju svećeničku službu.
Veliki petak: Dan Isusove muke, križa i otajstva ljubavi
Katolici na Veliki petak obilježavaju, dan Isusove muke i smrti na križu, koji zauzima centralno mjesto u kršćanskoj vjeri i pobožnosti.
– U centru obilježavanja nalazi se Isusov križ, kojem se vjernici klanjaju i iskazuju posebnu čast. Ono što nas privlači Isusu i ono zbog čega je križ postao sredstvom spasenja je ljubav kojom je Isus prihvatio svoj križ i iznio ga do kraja za nas. Ljubav je tajna spasenja i tajna privlačnosti Isusova križa. Isusova ljubav je istinska i prava ljubav, ona koja nikada ne prestaje- kazao je fra Ivan.
Za razliku od drugih dana, kazao je kako se na Veliki petak ne slavi sveta misa, već se održavaju posebni obredi koji se sastoje od tri dijela: službe riječi, klanjanja svetom križu i svete pričesti.
– U sklopu službe riječi čita se izvještaj o Isusovoj muci iz Evanđelja po Ivanu, nakon čega slijedi klanjanje križu, dok se na kraju vjernici pričešćuju hostijama posvećenim na Veliki četvrtak- pojašnjava meštar novaka. Na ovaj dan vjernici su pozvani na post i nemrs, koji obavezuje katolike u dobi od 18 do 60 godina, čime se dodatno naglašava duh pokore, sabranosti i suosjećanja s Kristovom žrtvom.
Velika subota: Dan tišine i iščekivanja Uskrsa
Velika subota, posljednji dan Uskršnjeg trodnevlja, u katoličkoj tradiciji obilježena je tišinom, molitvom i razmatranjem Isusove muke i smrti.
Vjernici se na ovaj dan u mislima zadržavaju uz Kristov grob, iščekujući radosnu vijest uskrsnuća.
Tokom dana dopušteno je slaviti samo sakramente sv. ispovijedi i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao zadovoljština umirućima.
– Uskrsno bdijenje slavi se tek kada padne noć. Sastoji se od četiri dijela: služba svjetla, služba riječi, krsna služba i euharistijska služba. U centru prvog dijela je tzv. Vazmeni hvalospjev uskrsnoj svijeći koja simbolizira svjetlo uskrslog Isusa. Služba riječi sastoji se od više starozavjetnih čitanja i dva novozavjetna. U krsnoj službi obnavljamo svoja krsna obećanja, te postoji mogućnost za krštenje odraslih i djece. Potom se nastavlja euharistijska služba u redovnom obliku – pojasnio je fra Ivan.
Po završetku bdijenja tradicionalno se blagoslivljaju uskrsna jela, čime se najavljuje dolazak najvećeg kršćanskog praznika – Uskrsa.
Na Veliku subotu vjernici pripremaju Uskrs kroz tišinu, post, molitvu i kućne poslove. Među najpoznatijim običajima je bojenje i ukrašavanje jaja, simbol novog života, te priprema uskrsnih jela poput kruha, kolača i šunke, koja se nose na blagoslov.
(Mostarski.ba)
