Koliko zapravo vrijede mladi u Federaciji BiH?
Iako mladi u Bosni i Hercegovini čine gotovo četvrtinu ukupnog stanovništva, ulaganja u njih ostaju minimalna – kako na federalnom, tako i na kantonalnom nivou. U prosjeku, godišnja izdvajanja za mlade u Federaciji BiH iznose svega oko 2 miliona KM, što je manje od 0,1% ukupnog budžeta.
Ovi podaci predstavljeni su u Analizi budžetskih izdvajanja za mlade u FBiH, koja obuhvata period od 2022. do 2024. godine, a koju je provelo Vijeće mladih Federacije BiH u okviru kampanje „Transparentno budžetiranje za mlade“. Cilj analize je bio utvrditi kako se planira, raspoređuje i troši novac namijenjen mladima, s posebnim fokusom na Transfer za mlade – jedinu eksplicitnu budžetsku liniju za ovu populaciju.
Zakonske obaveze postoje – ali gdje su rezultati?
Zakon o mladima FBiH jasno propisuje da su institucije dužne planirati i finansirati programe za mlade. Međutim, u praksi su ta sredstva često nedovoljno vidljiva, razasuta kroz različite stavke budžeta, bez jasne kategorizacije. Osim toga, komplicirane administrativne procedure i kratki rokovi za prijave često predstavljaju ozbiljnu prepreku, naročito za manje omladinske organizacije koje nemaju dovoljno resursa.
Paradoksalno, iako institucije formalno ispunjavaju svoju zakonsku obavezu objavljujući javne pozive, pristup tim sredstvima često ostaje ograničen. Organizacije navode da su informacije o pozivima nerijetko neblagovremene ili ne stižu do svih (20,6%), dokumentacija prekomplicirana (23,5%), dok kriteriji za odabir projekata nisu dovoljno transparentni (5,9%).
Transfer za mlade – nada u moru problema?
Iako skroman, Transfer za mlade ipak donosi određene rezultate. Više od polovine organizacija koje su aplicirale uspjele su dobiti sredstva i smatraju da program ima smisla. Ipak, zabrinjava podatak da značajan broj organizacija nije ni znao da je poziv otvoren, što dodatno otvara pitanje dostupnosti informacija i transparentnosti procesa.
Na kantonalnom nivou situacija je dodatno složena: 71% organizacija je čulo za javne pozive, ali 42,1% nikada nije apliciralo. Skoro trećina njih (34,2%) smatra da sredstva nisu usmjerena na stvarne potrebe mladih, dok više od polovine (52,6%) vjeruje da ista sredstva redovno dobijaju jedne te iste organizacije.
Šta je rješenje?
Vijeće mladih FBiH trenutno zagovara konkretne promjene: pojednostavljenje procedura, duži rokovi za prijave i manja količina potrebne dokumentacije, kako bi i manje, novonastale organizacije imale jednak pristup javnim sredstvima.
„Od mladih se očekuje da budu motor promjena, ali im se daje tek mrvica budžetskog kolača“, poručuju iz Vijeća mladih FBiH.
U vremenu kada su problemi mladih sve izraženiji – od nezaposlenosti, teškoća u obrazovanju i nedostatka kulturnih sadržaja, pa do stambenog pitanja i mentalnog zdravlja – ulaganje u ovu populaciju mora postati više od zakonske formalnosti. Mora postati prioritet.
Analizu u cijelosti možete pronaći na službenoj web stranici Vijeća mladih Federacije BiH: www.vijecemladih.ba
(Mostarski.ba)
