Krah drvne industrije u RS: Proizvodnja pala 40%, radnici ostaju bez posla
Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj (RS) bilježi konstantan pad, a među najpogođenijim sektorima su proizvodnja i prerada drveta te proizvodnja namještaja, koji su već više od dvije godine u silaznoj putanji. Uz pad proizvodnje, sektor se suočava i s ozbiljnim nedostatkom radne snage.
Prema posljednjim zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, industrijska proizvodnja u RS u prvih sedam mjeseci 2025. godine manja je za 4,1% u odnosu na isti period prošle godine. Posebno je zabrinjavajuće stanje u proizvodnji i preradi drveta, gdje je zabilježen pad od čak 11,4%, dok je proizvodnja namještaja pala za 2,4%.
“Već dvije i po godine bilježimo negativne trendove u drvnoj industriji. Naša proizvodnja je izvozno orijentisana i snažno zavisi od tržišta Evropske unije. Svaka promjena tamo ima direktan uticaj na naše izvoznike”, rekao je za FENU Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS.
Prema njegovim riječima, 2024. godina je bila posebno loša – ukupna proizvodnja u sektoru bila je manja za čak 40% u poređenju sa 2023. godinom. Iako postoje nagovještaji da bi se stanje moglo djelimično poboljšati, Andrić ističe da je situacija još daleko od stabilne, piše FENA.
Povećan izvoz – ali zašto?
Zanimljivo je da je, uprkos padu proizvodnje, zabilježeno blago povećanje vrijednosti izvoza u drvnoj industriji, za oko 4,3%. Međutim, Andrić objašnjava da je to najvjerovatnije rezultat porasta cijena, a ne količina izvezene robe.
“To je kontradiktorno – imamo pad proizvodnje, ali rast izvoza u vrijednosnom smislu. To nam govori da su cijene porasle, ali da su količine i dalje u padu”, dodaje on.
Smanjenje narudžbi iz inostranstva dovelo je i do smanjenja broja radnika. Prema podacima Privredne komore RS, u preradi drveta broj zaposlenih je u prvih sedam mjeseci smanjen za 4,7%, dok je u proizvodnji namještaja zabilježen pad zaposlenosti od 6,8%.
Mnoge firme su primorane da zatvore svoje pogone, dok se ostale bore da održe minimalan nivo proizvodnje.
Traže se nova tržišta
Andrić navodi da privrednici pokušavaju da pronađu alternativna tržišta, poput Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i Sjedinjenih Američkih Država, ali napominje da se domaći proizvođači suočavaju s nizom izazova – od carina, preko logističkih troškova, do konkurentnosti.
“Znam nekoliko preduzeća koja su uspostavila kontakte s partnerima u SAD, ali su nažalost opet u problemima zbog carinskih barijera i visokih troškova”, zaključuje Andrić.
Opstanak i oporavak drvne industrije u RS u velikoj mjeri zavise od stabilnosti tržišta Evropske unije, ali i od sposobnosti domaćih kompanija da diversifikuju izvoz i povećaju konkurentnost. Bez ozbiljne podrške i strategije, sektor bi mogao doživjeti još veći pad – sa značajnim posljedicama po cjelokupnu industriju i zapošljavanje.
(Mostarski.ba)
