Križaj o ZOI’84: Bio je to najveći sportski događaj koji nam i danas budi posebne emocije

Sarajevo i Bosna i Hercegovina obilježavaju 42. godišnjicu Zimskih olimpijskih igara, održanih u februaru 1984. godine, a koje su ostale upamćene kao jedan od najznačajnijih sportskih događaja u historiji bivše Jugoslavije i Bosne i Hercegovine.

Svečano otvaranje na stadionu Koševo tada je pratilo oko 60.000 gledalaca, dok je milionski auditorij širom svijeta putem medija pratio ceremoniju otvaranja prve Olimpijade koju je organizovala jedna komunistička država.

Takmičenja su održana od 8. do 19. februara uz učešće 1.272 sportista iz 49 država, dok je događaj pratilo više od 7.500 novinara iz 41 zemlje. Sarajevo je domaćinstvo dobilo 1978. godine odlukom Međunarodnog olimpijskog komiteta, nakon čega je grad prošao kroz intenzivnu izgradnju sportskih borilišta i stambenih naselja, uključujući Dobrinju i Mojmilo.

Olimpijska baklja dopremljena je iz Olimpije u Dubrovnik, a potom je kroz Jugoslaviju nošena hiljadama kilometara do Sarajeva, gdje je plamen na Koševu upalila klizačica Sanda Dubravčić.

Igre su se odvijale na više lokacija – alpsko skijanje na Jahorini i Bjelašnici, nordijske discipline i biatlon na Igmanu, bob i sankanje na Trebeviću, dok su dvoranski sportovi organizirani u Skenderiji i Zetri.

Jugoslaviji je prvu zimsku olimpijsku medalju donio skijaš Jure Franko, koji je osvojio srebro u veleslalomu na Bjelašnici, izazvavši veliko slavlje širom zemlje.

Legendarni skijaš Bojan Križaj, koji tada nije uspio ostvariti olimpijski san i ovojiti medalju, prisjetio se za Fenu sarajevske Olimpijade kao jednog od najvažnijih trenutaka u svojoj karijeri, naglasivši da je nastup pred domaćom publikom bio ostvarenje sna za sportiste njegove generacije.

“Bio je to najveći sportski događaj na ovim prostorima koji nam i danas budi posebne emocije. Svaki sportista mašta o tome da nastupi na Olimpijskim igrama u svojoj zemlji, a meni i mojoj generaciji ta želja se ostvarila. To je s jedne strane bila ogromna prednost, ali i veliko breme, jer Jugoslavija do tada u zimskim sportovima nije imala osvojenu medalju. Jure Franko je na kraju ispunio snove mnogih, ne samo sportista nego i publike. Vjerovao sam da mogu postići više, ali tada se sve odvilo drugačije. Nisam dosegao ono čemu sam težio, ali, gledajući u cjelini, ostajem zadovoljan”, kazao je Križaj u izjavi za Fenu.

Križaj je imao motivaciju i energiju da se za četiri godine vrati još spremniji u Calgaryju, međutim, doživio je povredu  nekoliko dana prije početka OI, koja je označila kraj njegove sportske priče.

Na Olimpijadi u Sarajevu poseban utisak ostavili su i umjetnički klizači, među kojima britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean, čiji je nastup uz „Bolero“ nagrađen maksimalnim ocjenama za umjetnički dojam. Zlatnu medalju u umjetničkom klizanju osvojila je tadašnja zvijezda Istočne Njemačke Katarina Witt.

U alpskim disciplinama slavili su, između ostalih, Michela Figini, Debbie Armstrong i Paola Magoni u ženskoj konkurenciji, te Bill Johnson, Max Julen i Phil Mahre u muškoj. Skijaške skokove obilježio je Finac Matti Nykänen, dok su njemački bobisti dominirali na stazi na Trebeviću.

Vizuelni identitet Igara činili su prepoznatljivi logo autora Miroslava Antonića i maskota Vučko, čiji je glas u promotivnim materijalima posudio Zdravko Čolić. Olimpijada je ostavila snažan društveni i infrastrukturni trag, a Sarajevo je tih dana postalo središte svjetskog sporta i međunarodnih susreta.

Predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch zatvorio je Igre porukom “Doviđenja, drago Sarajevo“ na ceremoniji zatvaranja najvećeg sportskog događaja bivše Jugoslavije, održanog 19. februara.

Nakon rata 1992–1995. dio olimpijske infrastrukture je devastiran, ali su pojedini objekti, poput Zetre, obnovljeni. Planinske staze na Bjelašnici i Jahorini nastavile su funkcionirati i razvijati se, dok pojedini lokaliteti, poput bob staze na Trebeviću i skakaonica na Igmanu, i dalje čekaju potpunu obnovu.

Olimpijski muzej u Sarajevu, koji čuva originalne eksponate i sjećanja na Igre, danas ponovo djeluje nakon ratnog uništenja i obnove. Povodom godišnjice ZOI ’84 najavljen je niz događaja i programa u saradnji s domaćim i međunarodnim partnerima.

U sklopu obilježavanja, građanima i posjetiocima bit će omogućen besplatan ulaz u Olimpijski muzej 7. i 8. februara, uz kulturne i edukativne sadržaje posvećene olimpijskom naslijeđu, promociji sporta i podsjećanju na značaj Sarajeva na svjetskoj sportskoj mapi.

(Mostarski.ba)