Mevlana Dželaludin Rumi: 752 godine duhovnosti i ljubavi

Anadolijsko središte Turske, dom mnogih civilizacija kroz stoljeća, i danas brižno čuva slojevito naslijeđe religija, tradicija, filozofija i kulture, koje nadahnjuje putnike iz cijelog svijeta da upoznaju ove osebujne prostore. Među najposebnijim iskustvima ističe se trajno duhovno naslijeđe Mevlane Dželaluddina Rumija, čija su učenja obilježila generacije.

Svake godine Şeb-i Arus, noć koja simbolizira njegov duhovni “susret s Vječnim”, privlači desetine hiljada posjetilaca u Konyu, duhovno središte Anadolije. Ples derviša, praćen mističnom muzikom i atmosferom duboke sabranosti, čini ovu komemoraciju jednom od najznačajnijih kulturnih tradicija savremene Turske.

Mevlana Dželaluddin Rumi rođen je 30. septembra 1207. u Balkhu (današnji Afganistan) u porodici učenjaka koja je svoj novi dom pronašla u Konyi, prijestonici Seldžučkog carstva. Presudan trenutak u njegovom životu dogodio se 1244. godine susretom sa Šamsom iz Tabriza. Ovaj intenzivni duhovni odnos snažno je oblikovao Rumijev put, sve do Šamsovog misterioznog nestanka.

Rumijeve pouke o ljubavi, predanosti i putu duhovnog uzdizanja nadilazile su granice jezika, religija i kultura. Njegovo monumentalno šestotomno djelo, Mesnevija, napisano na perzijskom jeziku i sastavljeno od oko 25.700 distiha, do danas predstavlja jedan od temelja duhovne i mistične književnosti.

Kada je Rumi preminuo u Konyi 1273. godine, u 66. godini života, njegovi sljedbenici smatrali su da je ostvario željeno – ponovno sjedinjenje s Božanskim. Njegova ostavština i danas privlači desetine hiljada posjetilaca koji u Konyi traže duhovno nadahnuće.

Rumijeva Konya
Komemoracija “Rumijevog susreta”, koja se tradicionalno održava od 7. do 17. decembra, ove godine obilježava svoje 752. izdanje pod temom – Vrijeme za mir. Ovaj događaj posjetiocima omogućava da dožive Mevlevijske Sema ceremonije, uvrštene 2008. godine na UNESCO-vu Listu nematerijalne kulturne baštine kao izraz duhovne uzvišenosti.

Konya je grad duboke historijske ukorijenjenosti, dojmljive seldžučke arhitekture i osebujne kulinarske tradicije. Tokom desetodnevnog programa, grad poprima ulogu kulturnog središta nadahnutog Mevlaninim naslijeđem. Konferencije, čitanja poezije, Sema performansi, izložbe, pozorišne predstave i fotografska takmičenja doprinose stvaranju jedinstvene atmosfere u kojoj je duh Rumija osjetan na svakom koraku.

Učitelj sufizma, humanista i pjesnik Mevlana Dželaludin Rumi, koji je svijetu uputio svoj čuveni poziv “Dođi, ko god da si”, komemorira se u noći njegovog preseljenja, poznatoj kao Şeb-i Arus. Nazivajući je svojom “Noći vjenčanja”, tumačio ju je kao trenutak radosnog sjedinjenja s Božanskim. Zato se ova noć stoljećima ne obilježava tugom, nego duhom slavlja, smiraja i duboke duhovne kontemplacije.

(Mostarski.ba)