Na području Konjica evidentirane 34 invazivne biljne vrste

Čak 34 invazivne strane biljne vrste iz 18 porodica evidentirane su na području Grada Konjica, a mnoge od njih već mijenjaju prirodna staništa, potiskuju autohtonu floru i uzrokuju zdravstvene i infrastrukturne probleme.

Ovo je ključni nalaz prve sveobuhvatne analize invazivne flore u ovom dijelu Bosne i Hercegovine koju je na završnoj konferenciji projekta “Inventarizacija i geografska rasprostranjenost invazivnih biljnih vrsta na području Grada Konjica”, sufinanciranog od Fonda za zaštitu okoliša FBiH, prezentirao istraživački tim Udruge “Prelac”.

Ekološki rizici i prostorna žarišta

Kombinacijom GIS tehnologije, herbarskih podataka i terenskog monitoringa, istraživači su mapirali žarišta invazivnosti i identificirali zone koje su trenutno očuvane, ali potencijalno ugrožene. Najveći broj vrsta dolazi iz Sjeverne Amerike, a šire se pomoću životinja, vjetra i ljudskih aktivnosti. Dominiraju terofiti – biljne vrste koje se brzo šire na narušenim staništima, poput gradilišta, poljoprivrednih površina i urbanih zona.

Na području grada Konjica najviše se ističu ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), pajasen (Ailanthus altissima), jednogodišnja hundoljetnica (Erigeron annuus), bagrem (Robinia pseudoacacia) i japanski dvornik (Reynoutria japonica).

Ove vrste nisu samo biološki problem – one su i javnozdravstveni i ekonomski izazov, upozorava prof. dr. sc. Višnja Bukvić, članica istraživačkog tima.

“Borba protiv invazivnih vrsta zahtijeva sustavni pristup koji uključuje integraciju više sektora – zaštitu prirode, zdravstvo, poljoprivredu, obrazovanje i prostorno planiranje. Na primjer, ambrozija izaziva ozbiljne alergijske reakcije, dok pajasen ugrožava urbanu infrastrukturu i sprječava obnovu šuma. Stoga, upravljanje invazivnim vrstama ne može ostati isključivo u domeni biologa i ekologa, već mora uključiti interdisciplinarne timove”, naglasila je Bukvić.

Dodaje da su edukacija i javna svijest još jedan presudan element u borbi protiv ovog problema.

“Studija pokazuje da lokalno stanovništvo često nije svjesno problema, niti zna prepoznati invazivne vrste. Uvođenje edukativnih programa u škole, organizacija javnih radionica i postavljanje informativnih tabli na terenu može značajno doprinijeti ranom prepoznavanju i sprječavanju širenja invazivnih vrsta”, kazala je.

Pravni izazovi i strateški prioriteti

Analiza je također pokazala da pravni mehanizmi u BiH nisu dovoljno operativni. Fragmentirani zakoni, nedostatak provedbenih akata i ograničeni inspekcijski kapaciteti onemogućavaju učinkovitu kontrolu.

Udruga „Prelac“ poziva na uspostavu nacionalne baze invazivnih vrsta, stalnih monitoring stanica i uspostavu centraliziranog sustava monitoringa koji danas u BiH ne postoji.

“Važno je naglasiti i da borba protiv invazivnih vrsta nije kratkoročna intervencija već dugoročna strategija. Čak i kada se uspostave sustavi kontrole, vrhunski rezultati se ne mogu očekivati preko noći. Potrebno je uspostaviti stalne monitoring stanice, provoditi redovne terenske inspekcije i periodično ažurirati podatke. Kontinuiranost aktivnosti i dostupnost sredstava ključni su faktori uspjeha”, istaknula je mr. sci. Safija Boškailo.

Iz Udruge “Prelac” poručuju kako rezultati istraživanja ne trebaju ostati samo na papiru – oni nude konkretne preporuke za lokalne akcijske planove, edukaciju stanovništva i integraciju problema invazivnih vrsta u strategije održivog razvoja.

Ako se preporuke pretoče u operativne mjere, Konjic može postati primjer dobre prakse za cijelu zemlju, poručili su iz Udruge Prelac.

(Fena)