Objavljen novi dvobroj časopisa Almanah (97–98)

Pred čitaocima je novi dvobroj Almanaha (97–98). U njemu je dat tematski raznovrstan i sadržajno bogat korpus tekstova iz oblasti kulturne baštine, historije, književnosti, savremenih društvenih pitanja i kritičke recepcije književnih djela.

Rubrika Baština posvećena je proučavanju usmenog stvaralaštva, tradicijske kulture i humanističke misli.

Elbisa Ustamujić analizira herojske tragedije mladih junaka u bošnjačkom usmenom stvaranju, ukazujući na njihove etičke i simboličke dimenzije. Nirha Efendić bavi se podgoričkom usmenom baladom o Gazi Husrev-begu, sagledavajući njenu poetsku strukturu i kulturno-historijski kontekst. Esko Muratović, član redakcije, razmatra savremene refleksije o duhovnim horizontima i misaonim dometima humanističke filozofije Abdulaha Šarčevića. Faruk Dizdarević istražuje predstavljanje žene u stihovima zbirke Stare narodne pjesme, s fokusom na motivske i simboličke slojeve. Redžep Škrijelj piše o ćilimarstvu i vunoprerađivačkoj radinosti na Pešteru kao živom dijelu kulturnog nasljeđa.

U rubrici Istorija predstavljeni su radovi koji se bave važnim događajima i izvorima prošlosti. Zilha Mastalić Košuta daje historijski osvrt na događaje u i oko Srebrenice u periodu od 1992. do 1995. godine. Safet Bandžović analizira pojavu historijskog revizionizma u kontekstu ideološko-vrijednosnih sistema. Admir Adrović, član redakcije, razmatra muhimme deftere kao izvor za proučavanje osmanske uprave u Crnoj Gori krajem XVI vijeka.

Rubrika Dokumenti donosi vrijedan arhivski prilog Saita Šabotića, člana redakcije, koji kroz jedan dokument iz historije vakufa u Nikšiću osvjetljava kontinuitet institucionalnog i kulturnog života muslimanske zajednice na tom prostoru, dok u rubrici Aktuelnosti Enver Halilović razmatra konceptualizaciju bosanske nacije, sagledavajući savremene teorijske i društvene aspekte ovog pitanja.

Rubrika In memoriam posvećena je sjećanju na istaknute stvaraoce. Objavljeni su prilozi posvećeni Rasimu Ćelahmetoviću (1945–2025) i obilježavanju deset godina od smrti Zaima Azemovića (1935–2015). U okviru ove rubrike objavljena su i dva teksta Zaima Azemovića: studija o osobenostima bošnjačke epske poezije i pjevača iz Sandžaka, kao i odlomak iz proznog djela Tajnovid.

Rubrika Portret donosi prikaz stvaralaštva akademskog slikara Senada Pepića, dok Književnost okuplja poeziju i prozu savremenih autora – od poetskih glasova Dina Burdžovića, Velije Murića, Avdije Avdića i Edina Zahirovića, do proznih ostvarenja Faiza Softića i Sanela Biberovića.

Rubrika Prikazi donosi kritičke i interpretativne tekstove u kojima autori predstavljaju i tumače knjige drugih autora, približavajući ih čitaocima. Ferid Muhić piše o zbirci poezije Smrt u Gazi Miraša Martinovića. Enver Halilović prikazuje knjigu Zekkum i nesanica Murata Baltića. Vanja Kovačević analizira zbirku poezije El Fatiha za legitimni vojni cilj Dina Burdžovića. Olga Vojičić Komatina piše o knjizi Nakon tačke – pobuna čitalaca Kemala Musića. Kemal Musić prikazuje rječnik Novopazarski zapisi Sima Budmanija, koji je priredio Elijas Rebronja. Dušan D. Živić piše o knjizi Rifat Dina Burdžovića. Sait Šabotić donosi prikaz knjige Bijela knjiga od IX koljena Ćamila Ramdedovića. Braho Adrović piše o zbirci Divan Safeta Hadrovića Vrbičkog. Azra Glavatović prikazuje knjigu Ajšino čevre Senade Đešević.

Dvobroj potvrđuje dugotrajnu uredničku orijentaciju časopisa: dosljedno njegovanje naučne utemeljenosti, književne vrijednosti i odgovornog odnosa prema kulturnom i istorijskom pamćenju. Time časopis nastavlja svoju ulogu pouzdanog orijentira u prostoru kulture, nauke i književnosti. Urednik izdanja je Zuvdija Hodžić, a kao direktor je potpisan Atvija Kerović. Objavljivanje časopisa podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

(Mostarski.ba)