Ombudsman o zamkama Crnog petka: U BiH skromni popusti
Ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić upozorio je uoči Crnog petka na različite zamke, poput lažnih popusta i lažnih online trgovina, istakavši da su popusti u Bosni i Hercegovini znatno skromniji u odnosu na druge zemlje.
Kako kaže, najveća razlika između Crnog petka u BiH i u razvijenim zemljama ogleda se u visini popusta.
„Na Crni petak uobičajeno je da popusti u prosjeku iznose 60 posto i više, dok se najniži kreću između 30 i 40 posto, a nerijetko dosežu i rijetkih 90 posto. Kupcima koji čekaju i po 24 ili 48 sati u redovima to se na kraju isplati. U BiH su popusti skromniji i slični onima koje potrošači viđaju tokom cijele godine – od 10 do 30 posto, s vrlo malim brojem sniženja iznad 50 posto“, ističe ombudsman.
Posebno upozorava na lažne online trgovine te naglašava da potrošači moraju biti svjesni kako kupovina putem društvenih mreža, gdje se ne izdaje račun i nema mogućnosti reklamacije, predstavlja veliki rizik bez obzira na ponuđene popuste.
Jedan od osnovnih znakova da je riječ o pravom trgovcu, a ne prevari, jeste postojanje vlastite web platforme putem koje se može potvrditi identitet trgovca i izvršiti narudžba, a ne isključivo kupovina preko društvenih mreža. Ombudsman ističe i da je najvažnije potrošačko pravo kod online kupovine – pravo na odustajanje u roku od 15 dana od preuzimanja proizvoda, bez objašnjenja, uz obavezu plaćanja troška povrata.
Lažni popusti
Mnogi trgovci povećaju cijene nekoliko sedmica prije Crnog petka ili tokom novembra, kako bi kasnije „sniženjima“ stvorili privid velikih popusta. Iako je takva praksa zakonski dozvoljena i računovodstveno pokrivena, ona potrošače dovodi u zabludu jer misle da kupuju mnogo povoljnije, što najčešće nije slučaj.
„Oglas mora jasno navesti uslove sniženja i iznos popusta“, napominje Marić. Dodaje da natpis „do –80%“ zvuči primamljivo, ali se najveći popust obično odnosi na mali broj artikala, dok većina proizvoda ima znatno niže popuste, poput 10 ili 20 posto.
Upozorava i da se tokom akcija vezanih za Crni petak često nude stariji modeli uređaja – televizora, mobilnih telefona, kućanskih aparata – koje trgovine žele rasprodati iz skladišta. Zbog toga potrošači trebaju provjeriti datum proizvodnje i uporediti specifikacije s novijim modelima.
Uz to, neke trgovine ograničavaju pravo na povrat ili zamjenu robe kupljene na popustu, što je suprotno Zakonu o zaštiti potrošača BiH. Potrošači u takvim slučajevima mogu koristiti pravne mehanizme putem Institucije ombudsmana ili nadležnih inspekcija.
Lažni osjećaj hitnosti
Česte su i fraze poput „samo danas“, „ostala još 2 komada“ ili „prodano 87 puta u posljednjem satu“. To su, navodi Marić, tipični psihološki trikovi koji potrošače navode na ishitrene odluke. Savjetuje da se ne kupuje impulsivno, već da se cijene uporede i pažljivo razmisli prije kupovine.
Zavodljive ponude i paketi
Ombudsman upozorava i na česte akcije tipa „Kupite 1, dobijete 2“. Ovakvi paketi često sadrže dodatke koji nisu potrebni, a povisuju ukupnu cijenu, zbog čega potrošači trebaju pažljivo procijeniti trebaju li im zaista takve količine, bez obzira na privlačan popust.
Potrošačima preporučuje da uoči Crnog petka naprave listu onoga što im zaista treba, odrede budžet i drže ga se, te da prate cijene tokom oktobra i novembra. Savjetuje i da kupuju samo kod provjerenih i ovlaštenih trgovaca.
Također naglašava važnost čuvanja računa i potvrda o kupovini, jer su oni osnovni dokaz u slučaju reklamacije.
Crni petak – od jednodnevne akcije do globalne shopping sezone
Crni petak kao koncept star je preko 150 godina, a u posljednjih 50-ak godina postao je sinonim za velike popuste krajem novembra. S vremenom se „tradicija“ proširila sa posljednjeg petka na cijelu sedmicu, potom i mjesec, a posljednje dvije decenije ponedjeljak nakon Crnog petka naziva se Cyber Monday, dok se sedmica iza njega naziva Cyber sedmica, s fokusom na popuste na tehničku robu.
(Fena)
