Na današnji dan prije 81 godinu počelo je emitovanje radio programa u Bosni i Hercegovini. Desetog aprila 1945. godine, četiri dana nakon što je Sarajevo oslobođeno od okupatora, uz pomoć zarobljene njemačke radio stanice, prvi put se oglasio Radio Sarajevo.
“Smrt fašizmu, sloboda narodu. Ovdje Radio Sarajevo”, riječi koje je u eter izgovorio njegov prvi spiker i tehničar Đorđe Lukić Cigo.
Ova godišnjica značajan je datum u historiji bosanskohercegovačkog novinarstva i razvoja elektronskih medija. Radio Sarajevo, čiju tradiciju danas baštini Radiotelevizija Bosne i Hercegovine, bio je početak razvoja elektronskih medija i Javnog servisa u BiH.
Šesnaest godina nakon radija, prvi TV signal emitovan je 1961. godine. Sve do danas, ovaj medij je svjedok i učesnik ključnih događaja i društvenih promjena u Bosni i Hercegovini, a hiljade uposlenika, profesionalaca raznih profila, stotine urednika i novinara, vizionara i umjetnika ostavili su bogato i vrijedno naslijeđe.
Danas se BHRT suočava s velikim izazovima, od političkih pritisaka do finansijskih problema, koji predstavljaju prijetnju po njegov opstanak.
Direktor programa BHT1 Neda Tadić i novinar i urednik na BH radiju 1 Amir Sužanj govorili su u ‘Jutru za sve’ o teškoj situaciji u koji se trenutno BHRT nalazi, a osvrnuli su se i na pritiske kojima su izloženi novinari u ovoj kući, tačnije na posljedice jučerašnjeg gostovanja Nebojše Vukanovića, predsjednika Liste Za pravdu i red i poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske u jutarnjem programu kod Zvonke Komšića.
Tadić je istakla da radnici pokušavaju raditi posao, ali sve teže jer nema normalnih uslova za rad.
“Sve više kolega napušta, to je najveća šteta, gubiti kvalitetne kadrove. Ne znam gdje smo, u nekom smo limbu i čekamo da dželat presudi u vidu trajne blokade računa”, istakla je.
Sužanj smatra da ljudi koji gledaju i slušaju BHRT nemaju pojma sa kakvim se poteškoćama suočava ova medijska kuća.
“Samo ljudi koji rade znaju sa koliko muke se to ostvaruje. Velikim brojem improvizacija se koristimo. U našim kolektivima rade vrhunski profesionalci i stvaraju visokoprofesionalan program u lošim uslovima”, istakao je.
Oboje su mišljenja da pritisak na novinare ne smije postojati, te da se prigovori moraju uputiti institucijama predviđenim za to.
“Nijedan nositelj javne funkcije ne smije vrštiti pritisak na naovinare, prijetiti, vrijeđati niti ucjenjivati. Nadam se da Vukanović kao nekadašnji novinar je toga svjestan. On ima pravo uložiti prigovore Regulatornoj agenciji za komunikacije, koja je nadležna za ovakve slučajeve. To smo mu juče jasno i rekli”, rekla je, te dodala da na BHRT-u nema zabranjenih tema i pitanja, a da političari trebaju biti svjesni da će im se nekad postaviti pitanje koje im se ne sviđa.
Sužanj smatra da je neprihvatljiva kampanja koja se vodi protiv BHRT-a i Komšića.
“Ovdje postoje mediji koji svaki dan šire govor mržnje i to je normalno”, istakao je.
(Mostarski.ba)
