Pad zaposlenosti u Federaciji: 2.037 radnika manje, region u porastu

Iako se u Federaciji Bosne i Hercegovine bilježi rast broja aktivnih poslovnih subjekata, broj zaposlenih se smanjuje, prema evidenciji iz Porezne uprave Federacije BiH koja je obuhvatila prethodnih sedam mjeseci.

Intenzivne inspekcijske kontrole otkrivaju ozbiljne nepravilnosti poput rada bez dozvole, neprijavljenih radnika i izostanka fiskalnih uređaja.

Povećan je i broj zapečaćenih objekata, što ukazuje na duboke probleme u poslovanju koji i dalje otežavaju potpuno suzbijanje sive ekonomije i povećanje zaposlenosti.

Dodatno zabrinjava i činjenica da je procenat zaposlenih u dobi do 35 godina veoma mali i da iznosi samo 31 posto, piše faktor.ba. 

U Federaciji Bosne i Hercegovine na kraju jula 2025. godine evidentiran je rast broja aktivnih poslovnih subjekata, dok su istovremeno povećane i inspekcijske kontrole, posebno u segmentu fiskalizacije i rada bez dozvole.

Porezna uprava Federacije BiH intenzivirala je nadzore u cilju suzbijanja sive ekonomije i zaštite legalnog poslovanja.

Inspekcije

Prema podacima Porezne uprave, na dan 31. juli 2025. godine u Federaciji BiH bilo je ukupno 134.225 aktivnih poslovnih subjekata, što je za 3.453 više nego u istom periodu prošle godine. Porezni inspektori izvršili su čak 3.916 brzih kontrola od početka godine do kraja jula, što je za gotovo 50 posto više u odnosu na isti period 2024. godine.

Tokom inspekcija otkriveno je 120 objekata bez odobrenja za rad i 691 neprijavljeni radnik. Također, 98 objekata nije imalo instaliran fiskalni uređaj, dok je 1.069 obveznika fiskalizacije evidentirano bez pravilnog evidentiranja prometa. Kao posljedica nepravilnosti, zapečaćeno je 401 objekat, znatno više nego prošle godine.

Zaposlenost bilježi pad

Broj zaposlenih u Federaciji BiH na kraju jula ove godine iznosi 545.018, što je pad u odnosu na kraj juna, kada je broj zaposlenih bio 547.055. Pad broja zaposlenih, prema ovome, samo u jednom mjesecu iznosi 2.037. Najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u sektorima obrazovanja, tekstilne proizvodnje, vađenja ugljena i stočarstva. S druge strane, porast zaposlenosti zabilježen je u djelatnostima pripreme hrane i pića, trgovine na malo, kopnenog prijevoza, smještaja i IT sektora.

Prema starosnoj strukturi, više od 31 posto zaposlenih ima do 35 godina, dok je udio muškaraca nešto veći u odnosu na žene (55,69 posto naspram 44,31 posto).

Najviše fiskalnih uređaja u općini Centar, najveći promet u općini Ilidža

Do kraja jula 2025. godine u Federaciji je instalirano više od 108.000 fiskalnih uređaja, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan evidentirani promet u julu ove godine iznosi više od 6,45 milijardi KM, što je za gotovo 75 miliona KM više nego u istom mjesecu prošle godine.

Najviše fiskalnih uređaja nalazi se u općini Centar Sarajevo, dok je najveći promet zabilježen u općini Ilidža.

Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku Parlamenta Federacije BiH, za Faktor ističe da je slaba zaposlenost mladih problem čitave Evrope.

– Nisam imao prilike da pogledam izvještaj Porezne uprave FBiH, ali ako je došlo do pada zaposlenosti, to je zabrinjavajuće. A zašto? Zbog toga što je u regionu došlo do rasta zaposlenosti, a i Brčko distrikt bilježi rast i pitanje je sada šta se dešava sa Federacijom BiH. Dakle, nije dobro da imamo tek tako pad zaposlenosti jer posljednji put kada se to dešavalo bila je 2020. godina, a znamo da je to bila godina Covid-pandemije – rekao je Čavalić.

Na upit da prokomentariše kako je moguće da Federacija BiH bilježi rast kada su u pitanju nove kompanije, a pad kada je u pitanju zaposlenost, ističe da je potrebno na kraju godine vidjeti strukturu tih kompanija, jesu li to mikrokompanije i u kojim oblastima raste broj zaposlenih, a u kojim opada.

– Napominjem da Federacija BiH ima još 70 hiljada radnih mjesta koje održava sa 100.000 KM. Danas je Vlada FBiH taj izvještaj objavila i to čuva tu branu da nemamo masovne otkaze – kaže Čavalić.

Dodaje da činjenica da, i pored stalnih kontrola, ulaganja, pomoći od Vlade malim privrednim subjektima, i dalje je u porastu siva ekonomija, ukazuje da se represijom ne može nikada suzbiti siva ekonomija i da je potrebno imati inkluzivne institucije, a ne represivne kako bi se smanjio udio sive ekonomije.

– Nije dobra vijest da je u porastu broj zapečečenih objekata, te da je povećan broj zaposlenosti u javnim institucijama, a da je pad zaposlenosti u privatnom sektoru – zaključuje Čavalić.

(Mostarski.ba)