Počinju pregovori o izmjenama migracijskih pravila Evropske konvencije o ljudskih pravima

Britanska vlada poziva partnere da moderniziraju način na koji države odgovaraju na krizu ilegalnih migracija širom kontinenta, piše BBC.

Pregovori su dosad najznačajniji znak da bi međunarodno pravo o ljudskim pravima moglo biti reinterpretirano kako bi se državama olakšalo suzbijanje krijumčarenja ljudi i uspostavljanje centara za povratak u kojima bi se zadržavale osobe bez prava boravka u Evropi.

Uoči velikog sastanka u Strasbourgu, britanski premijer Sir Keir Starmer i danska premijerka Mette Frederiksen napisali su da bi druge zemlje trebale preispitati zakone o ljudskim pravima kako bi zaštita granica bila lakša.

Kritičari tvrde da ESLJP otežava uklanjanje ilegalnih migranata, dok pristalice smatraju da su tvrdnje o njegovoj ulozi u migracijama pretjerane.

BBC saznaje da je cilj da države članice do proljeća postignu političku deklaraciju koja bi odredila kako se Evropska konvencija o ljudskim pravima primjenjuje u slučajevima migracija. Ako bi takav dogovor bio postignut, to bi mogla biti jedna od najvažnijih reformi u 75-godišnjoj historiji konvencije.

Sastanak u Vijeću Evrope, političkom tijelu koje usvaja zakone o ljudskim pravima koje potom primjenjuje sud, dolazi nakon višemjesečnog pritiska zbog migracija. Devet članica tijela za ljudska prava, predvođenih Italijom i Danskom, ranije ove godine pozvalo je na reforme.

Velika Britanija nije potpisala to otvoreno pismo, ali je lobirala iza kulisa za pregovore o reformama. Članstvo u konvenciji postalo je sve spornije u Velikoj Britaniji posljednjih godina.

I Konzervativci i Reform UK rekli su da bi napustili konvenciju ako pobijede na narednim izborima.

Kemi Badenoch je rekla da napuštanje ne bi bilo “čarobno rješenje”, ali je nužan korak da se “zaštite granice, veterani i građani”. Lider Liberalnih demokrata Sir Ed Davey rekao je da bi se tome usprotivio, navodeći da konvencija štiti slobodu.

U tekstu za Guardian uoči pregovora, Starmer i Frederiksen napisali su da se države članice moraju “dalje suočiti” sa “zajedničkim izazovima” nekontroliranih migracija koje, kako su rekli, podrivaju povjerenje javnosti u vlade.

– Evropa je ranije prolazila kroz velike testove i prevladali smo ih djelujući zajedno. Sada to moramo učiniti ponovo – rekli su lideri.

– U suprotnom, snage koje nas žele podijeliti postat će jače. Naša poruka je sljedeća – kao odgovorne, progresivne vlade donijet ćemo promjene koje ljudi traže. Kontrolirat ćemo naše granice da zaštitimo naše demokratije i učiniti naše nacije jačima nego ikad u godinama koje dolaze – dodali su.

BBC saznaje da će, ako sastanak u Strasbourgu bude uspješan, zvaničnici početi raditi s državama članicama na političkoj deklaraciji koja bi razjasnila kako se zakoni o ljudskim pravima trebaju primjenjivati na migracione izazove, s rokom do maja za konačnu formulaciju.

Pregovori će obuhvatiti neka od najtežih pitanja, uključujući borbu protiv krijumčarenja migranata i kako stvoriti “centre za povratak” usklađene s ljudskim pravima, objekte izvan Evrope gdje bi migranti mogli biti prisilno smješteni ako se ne mogu vratiti u opasne zemlje.

Razmatrat će se i složena pravila člana 8, pravo na porodični život, te člana 3, zabrana nehumanog postupanja, koji se često pojavljuju u migracionim slučajevima.

(Mostarski.ba)