Predstavljena knjiga o Karađoz-begovoj medresi “Stoljeća pod kupolom znanja”

Knjiga “Stoljeća pod kupolom znanja – Karađoz-begova medresa, historijat i djelovanje”, nekadašnjeg direktora ove škole mr. Seida Eminovića, promovirana je večeras u Centru za kulturu Mostar.

Promocija je upriličena povodom obilježavanja 30. godišnjice reaktiviranja najstarije odgojno-obrazovne ustanove u Hercegovini.

Njen sadržaj promovirali su urednik izdanja dr. Ekrem Tucaković i recenzenti muftija u penziji Seid-ef. Smajkić i muftija dr. Salem-ef. Dedović.

Uz ostale vrijednosti, knjiga “Stoljeća pod kupolom znanja”, prema mišljenju dr. Tucakovića, značajna je i po tome što na dokumentiran način analizira i prezentira različite historijske epohe djelovanja Karađoz-begove medrese.

– Njen značaj se ogleda i u tome što nas ponovo podsjeća na svijetle faze u radu Karađoz-begove medrese u 16., 17. i 18. stoljeću, upoznaje nas s periodima njene stagnacije, periodima koji su prethodili njenom zatvaranju. Karakteristično naglašava i oslikava želju, potrebu i snagu muslimana Hercegovine da reaktiviraju njen rad. Stoga je ova knjiga važna za kulturnu historiju muslimana ovih prostora, a za kulturu obrazovanja i prosvjete ima izuzetno veliki značaj i veliku ulogu – istakao je Tucaković.

Stariji historijski kontinuitet obrazovanja u Mostaru naučno je sistematiziran u knjizi monografskih karakteristika i predstavlja važan doprinos historiji Islamske zajednice i općenito bosanskohercegovačkoj historiografiji, s posebnim fokusom na njen rad u posljednjih trideset godina.

– Eminović je ovim popunio jednu veliku prazninu koja je nedostajala o radu naučno-obrazovnog zavoda, koji je preteča višeg i visokog obrazovanja za Mostar i Hercegovinu – Karađoz-begove medrese. Ova knjiga je utemeljena na primarnoj arhivskoj građi. To je vrlo ozbiljan, težak, mukotrpan posao. Proveo je vrlo iscrpno istraživanje, jer su dosadašnja istraživanja bila sporadična. Pisalo se o Karađoz-begovoj medresi, ali ne u ovom formatu i na ovaj način. Knjiga donosi dosta novih podataka i pregledna je studija s kojom se možemo podičiti. To je doista jedna reprezentativna studija i ja koristim ovu priliku da autoru najsrdačnije čestitam – ocijenio je muftija Dedović.

Osim historijata Karađoz-begove medrese, knjiga posredno tretira i njen doprinos razvoju grada Mostara i hercegovačke regije, piše Preporod.

U zaključcima svojih istraživanja autor primjećuje da se radi o reprezentativnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi koja je uz drugih desetak medresa koje su radile na području Mostara odškolovala brojnu, znanu i manje poznatu ulemu čiji se rad prepoznaje u različitim segmentima društva.

– Medrese su, kao što je poznato, uspostavljali znameniti alimi i osobe koje su bile nosioci određenih funkcija vlasti. U njima su radili istinski poznavaoci vjere, nauke, kulture i drugih vidova pismenosti. To su često bili sufijski šejhovi, muftije, hafizi. Medrese su okupljale elitu Bošnjaka u vrijeme osmanske uprave na ovim prostorima. Mehmed-beg Zaim Karađoz-beg, osnivanjem medrese uspostavio je određenu vrstu standarda na ovim prostorima. Njegova medresa se smatra jednom od tri reprezentativne ili najuspješnije medrese najvećeg ranga na prostorima Bosne i Hercegovine – kazao je Eminović.

Knjiga “Stoljeća pod kupolom znanja” prilagođena je verzija njegovog magistarskog rada, u kojoj je koristio svu dostupnu arhivsku građu Arhiva Hercegovine, Gazi Husrev-begove medrese, istraživanja Hivzije Hasandedića, kao i novije dokumente školskog arhiva.

Na promociji knjige, kojoj je prisustvovao veliki broj građana Mostara, kulturnih radnika, džematlija i direktor Medrese hafiz mr. Aid-ef. Tulek, Seidu Eminoviću je uručio Plaketu za poseban doprinos u radu ove škole.

(Mostarski.ba)