Prijedlozi malih i srednjih preduzeća za povećanje minimalne plate u Federaciji BiH

Sindikalisti i poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo pregovaraju o mogućem novom povećanju minimalne plate.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH), Samir Kurtović, uoči početka tih pregovora, ranije ove sedmice, za Klix.ba je izjavio da će sindikalna crvena linija biti minimalno 1.200 KM, piše Klix.ba.

Dakle, tražit će povećanje minimalne plate sa 1.200 KM na 1.200 KM. Razlog zašto to smatra opravdanim je taj što su, kako tvrdi, kompanije ove godine ostvarile značajnu dobit zahvaljujući smanjenju nameta na svoje poslovanje.

Entitetski premijer Nermin Nikšić (SDP) nešto kasnije, gostujući na TVSA, istakao je da nije prihvatljivo da svake godine bude “šok terapija” u vezi s minimalnom plaćom. Stoga je manje vjerovatno da će minimalna plaća biti povećana za iznos koji sama odredi Vlada Federalnih banaka, kao što je to bio slučaj prošle godine kada je povećana sa 620 na hiljadu KM.

Udruženje poslodavaca (UP) FBIH nije se javno oglasilo o pitanju minimalne plaće. Ipak, to su učinili iz Udruženja malih i srednjih poduzetnika (UMSP) FBIH, nakon što su Vladi dostavili prijedlog mjera za, kako su naveli, uredno, pravedno i fiskalno održivo regulisanje minimalne plaće i neoporezivih dodataka.

Šta UMSP predlaže?

Ocijenili su da se radi o prijedlozima koji će osigurati stabilnost realnog sektora, zaštitu radnika s najnižim primanjima i izgradnju predvidljivog mehanizma za rast plata, bez dodatnog utjecaja na poslodavce i zapošljavanje. Riječ je o sljedeća tri prijedloga:

Usklađivanje minimalne plate sa stopom inflacije. Naime, predlažu da se iznos minimalne plate u 2026. godini usklađuje u skladu sa zvaničnom godišnjom stopom inflacije. Time se, smatraju, čuva realna vrijednost plata, sprečava nagli porast troškova za poslodavce i uvodi jasan, automatski mehanizam prilagođavanja koji sprečava destabilizaciju.
Ako inflacija iznosi 4,5 posto, minimalna plata od hiljadu KM povećava se na 1.045 KM. Na taj način, kako su naveli, štiti se životni standard radnika, ali se i omogućava poslodavcima da planiraju poslovanje u skladu s ekonomskim realnostima.

Obavezni neoporezivi dodatak od 60 KM za radnike s minimalnom platom. Ovaj dodatak bi se isplaćivao kao, kako su obrazložili, posebna, neoporeziva stavka u obračunu, bez doprinosa, direktno u korist radnika. Bruto osnovica se ne mijenja, fiskalni pritisak se ne povećava, ali osigurava, kako tvrde, realno povećanje neto prihoda za najugroženije kategorije;

Mogućnost neoporezivog dodatka od 4,5 posto svim radnicima koji imaju platu veću od minimalne plate. To je, kako su naglasili, fleksibilan mehanizam kojim bi poslodavci mogli isplaćivati ​​neoporezivi dodatak u iznosu od 4,5 posto neto plate radnicima koji imaju platu veću od minimalne plate. Kako navode iz UMSP-a, ovo je važno kako bi se održali rasponi plata, spriječila demotivacija radne snage i izbjegla pojava da se svi radnici “vrate” na minimalnu platu.
Dodatno su objasnili zašto su predložili dodatak od 60 KM, a ne 100 KM.

“Prijedlog za dodatak od 60 KM pažljivo je odabran kako bi se očuvala ravnoteža između povećanja plata i održivosti sistema. Veće povećanje, poput 100 KM, izazvalo bi poremećaj u strukturi plata. Na primjer, radnik sa platom od 1.000 KM i dodatkom od 100 KM bi imao veću neto korist uz isti nivo doprinosa, dok bi radnik sa bruto platom od 1.100 KM postao fiskalno neodrživ za poslodavca zbog znatno većih doprinosa”, naglasili su.

Istakli su ono što tvrde da se može postići njihovim prijedlozima:

Zaštićena je stvarna vrijednost minimalne plate, bez destabilizacije tržišta rada;

Omogućava realan rast neto plata, bez dodatnog uticaja na kompanije;

Osigurava proporcionalnost i pravednost među platnim razredima;

Zadržavaju poslodavci i radnici u formalnim tokovima;

Smanjuje rizik od inflacije i otpuštanja.

UMSP je mišljenja da su radnici i poslodavci na istoj strani – zajedno stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju i pune budžet. Pozvali su vladu na dijalog.

(Mostarski.ba)