Privrednici: Sindikalna korpa je politički, ne ekonomski pokazatelj

Iz Udruženja malih i srednjih privrednika Federacije Bosne i Hercegovine su upozorili da sindikalna potrošačka korpa, koju svakog mjeseca objavljuje Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH), nije objektivan ni vjerodostojan ekonomski pokazatelj životnog standarda građana.

Shodno tome, naveli su da se radi o indikatoru koji nije institucionalno priznat dodajući da je metodološki netransparentan, a da u praksi služi prvenstveno kao sredstvo političkog pritiska i pregovarački alat u borbi sindikata za povećanje plata, piše Akta.ba. 

Zatim su dalje naveli ključne razloge zbog čega ova korpa ne može i ne smije biti shvaćena kao ozbiljna ekonomska referenca:

Korpu objavljuje SSSBiH – savez samostalnih sindikata BiH, koji ne uključuje radnike iz realnog sektora. Njihovi članovi su većinom iz javnih firmi i budžetskih institucija, a ne iz privatnog sektora koji zapošljava najveći broj ljudi u FBiH.

Ne postoji nezavisna ili akademska metodologija. SSSBiH ne nudi transparentan uvid u način proračuna, niti se poziva na naučna istraživanja ili preporuke relevantnih ekonomskih institucija.

Iznos se “odokativno” mijenja svaki mjesec. Umjesto stabilnog indikatora, iznosi skaču i padaju u zavisnosti od potrebe za medijskim pritiskom – često baš pred pregovore o plati ili izmjene zakona.

Struktura korpe ne odražava stvarne navike građana. U korpu ulaze stavke koje mnoge porodice ne kupuju redovno, dok se zanemaruje razlika u troškovima života po regijama i standardima potrošnje.

Korpa se ne koristi u javnim politikama. Nijedna državna institucija ne koristi ovu korpu kao službeni pokazatelj – ni Agencija za statistiku, ni Vlada, ni Centralna banka.

“U suštini, radi se o političkom narativu, a ne ekonomskom pokazatelju. Cilj ovakvih brojki nije informisanje, već pritisak i pozicioniranje u javnosti. Kao Udruženje malih i srednjih privrednika FBiH, tražimo realne, poštene i stručne ekonomske pokazatelje – ne propagandu. Korpa koja ne odražava stvaran život radnika u privatnom sektoru nije rješenje. Radnicima i poslodavcima treba istina, ne manipulacija. Jedini relevantni izvor dolazi od Zavoda za statistiku FBiH, kroz CPI – index potrošačkih cijena”, navode iz Udruženja.

Šta je sindikalna potrošačka korpa i ko je računa?

Sindikalnu potrošačku korpu u Bosni i Hercegovini izrađuje Savez samostalnih sindikata BiH, koji je objavljuje na mjesečnoj osnovi. Izračun se odnosi na četveročlano domaćinstvo koje čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih je jedno učenik srednje, a drugo osnovne škole.

Ova korpa predstavlja procjenu minimalnih mjesečnih izdataka potrebnih za život takve porodice. Prema metodologiji SSS BiH, polazi se od pretpostavke da domaćinstvo ima riješeno stambeno pitanje, odnosno da posjeduje vlastiti stan ili kuću. Zbog toga u izračun nisu uključeni troškovi najma stambenog prostora.

Struktura sindikalne potrošačke korpe obuhvata nekoliko osnovnih kategorija troškova: ishranu, stanovanje i komunalne usluge, odjeću i obuću, higijenu i osnovno održavanje zdravlja (uključujući osnovne higijenske proizvode i minimalne izdatke za lijekove), održavanje domaćinstva (sredstva za čišćenje i slično), prijevoz (uz pretpostavku korištenja isključivo javnog prijevoza, bez posjedovanja privatnog automobila), te obrazovanje i kulturu, što podrazumijeva troškove školskih knjiga, pribora i minimalne kulturne aktivnosti.

Savez samostalnih sindikata BiH redovno objavljuje i udio svake od ovih kategorija u ukupnoj vrijednosti korpe. Tako je, prema podacima za novembar 2025. godine, najveći dio ukupnih troškova otpadao na prehranu (oko 42,6%), zatim na stanovanje (14,7%), odjeću i obuću (11,9%), obrazovanje i kulturu (10,7%), higijenu i zdravlje (9,3%), održavanje domaćinstva (6%), dok je prijevoz činio približno 4,8% ukupne korpe.

Kod izračuna troškova prehrane koristi se spisak od 94 prehrambena proizvoda, koji je definisan u skladu s nutricionističkim preporukama o minimalnom dnevnom unosu kalorija i hranljivih sastojaka, prilagođenim lokalnim uslovima. U praksi se svakog mjeseca prati cijena između 82 i 86 artikala, pri čemu broj varira u zavisnosti od sezonske ponude i dostupnosti proizvoda. Cijene se prikupljaju u tri velika trgovačka lanca, čija imena nisu javno navedena, a u obračun se najčešće uzimaju prosječne ili najniže zabilježene cijene.

Važno je naglasiti da sindikalna potrošačka korpa nije isto što i zvanični Indeks potrošačkih cijena (CPI) koji objavljuje Agencija za statistiku BiH. Dok CPI prati prosječne promjene cijena roba i usluga koje domaćinstva zaista troše, sindikalna korpa ima za cilj da prikaže ukupni iznos minimalnih troškova života na osnovu unaprijed definisane, fiksne strukture potrošnje.

Zbog ovakvog pristupa, vrijednost sindikalne potrošačke korpe često je znatno viša u odnosu na prosječna primanja u zemlji.

Federalni zavod za statistiku je ranijih godina također objavljivao podatke o potrošačkoj korpi, ali je s tom praksom prestao. Ipak, postojala je inicijativa da se u Federaciji BiH ponovo uvede zvanična minimalna i prosječna potrošačka korpa. Tim povodom je Vlada FBiH početkom 2022. godine formirala radnu grupu s ciljem izrade nove metodologije, koja bi nakon usvajanja omogućila da potrošačka korpa postane institucionalno priznat statistički pokazatelj.

(Mostarski.ba)