Promjena vremena u drugoj polovini mjeseca

U atmosferi se trenutno odvija veliki fenomen stratosferskog zagrijavanja, izuzetno rijedak poremećaj koji ima moć da preokrene vjetrove visoko iznad Arktika i u potpunosti rascjepka polarni vrtlog. Prvi ozbiljni efekti ove pojave već se jasno naziru u najnovijim meteorološkim modelima, a stručnjaci portala Severe Weather Europe upozoravaju da bi se lančana reakcija ovog fenomena mogla postepeno spuštati u niže slojeve atmosfere tokom druge polovine marta.

Polarni vrtlog predstavlja ogromno prostranstvo izuzetno hladnog zraka i snažnih vjetrova koje tokom zimske sezone neprestano kruži oko sjevernog pola. Kada je taj sistem snažan i stabilan, ledeni zrak ostaje strogo zaključan na krajnjem sjeveru, omogućavajući Evropi znatno mirnije i blaže vremenske prilike. Međutim, kada vrtlog usljed stratosferskog zagrijavanja oslabi ili se podijeli, ta prirodna barijera popušta, čime se drastično povećava vjerovatnoća velikih i naglih oscilacija vremena, uključujući i zakašnjele prodore hladnoće na evropski kontinent.

Ipak, meteorolozi naglašavaju da ovakav atmosferski šok ne znači automatski ledeni talas za cijelu Evropu. U praksi, on najčešće donosi radikalnu promjenu u rasporedu sistema visokog i niskog pritiska. Stratosfersko zagrijavanje odvija se visoko iznad slojeva u kojima nastaju oblaci, ali se njegov efekat obično širi prema tlu u periodu od deset do trideset dana. Kratkoročne prognoze za Evropu trenutno ukazuju na jačanje polja visokog pritiska, što donosi stabilnije vrijeme i iznadprosječne temperature.

Kako se budemo približavali sredini marta, atmosferski modeli sugerišu jačanje zapadnog strujanja sa Atlantika, koje sa sobom donosi vlagu, gustu naoblaku i česte padavine. Prava promjena očekuje se u drugoj polovini mjeseca, kada će se, kao posljedica slabljenja polarnog vrtloga, uspostaviti podijeljen vremenski obrazac. Prema trenutnim analizama, u takvoj situaciji bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta ostali zaštićeni u toplijoj zračnoj masi, dok bi centralna i južna Evropa, što uključuje i naš region, mnogo češće osjetila prodore svježijeg zraka, padavine i nagle proljetne nestabilnosti.

(N1)