Promovirano dopunjeno izdanje knjige dr. Emira Demira o bosanskohercegovačkim pristaništima Klek-Neum i Sutorini

Knjiga “Bosanskohercegovačka pristaništa Klek-Neum i Sutorina u osmanskim dokumentima XIX stoljeća” dr. Emira Demira promovirana je u srijedu navačer u Mostaru u sklopu programa 49. manifestacije “Dani mevluda i zikra”.

Knjiga je jedno od značajnijih historiografskih istraživanja koje svojim sadržajem nudi reprezentativan pregled i genezu razvoja pitanja uspostave granica Bosne i Hercegovine i njenog historijskog prava na jadransku obalu.

Radi se o drugom dopunjenom izdanju ranije objavljene Demirove knjige čiji se sadržaj odnosio samo na prostor Neuma. U njoj su autentičnim dokumentima dopunjena ranija saznanja o tom području, dok se tematska cjelina, koja se odnosi na područje Sutorine, po prvi put kroz dokumentarnu arhivsku građu prezentira naučnoj javnosti.

Govoreći o značaju ovakve vrste istraživanja na promocije je mr. Alen Zečević naglasio kako ova knjiga sve svoje domete bazira na dokumentima iz XIX stoljeća kada je Osmansko Carstvo, iako u periodu političke i ekonomske dekadencije, ipak slovilo kao jedna od ozbiljnijih i moćnijih faktora na Jadranskom moru.

– Knjiga nam daje nam jasnu genezu pitanja granica Bosne i Hercegovine na Jadranskom moru, prava Jadransko more još od Srednjeg vijeka, preko perioda osmanske Bosne. Pitanje granica je uvijek bilo aktuelno, pitanje Bosne i Hercegovine uvijek je imalo političku dimenziju i kontekst pa i danas kada je Bosna i Hercegovina, zbog svog specifičnog ustrojstva suočena sa manipulacijama dnevne politike pa se i ovo pitanje nastoji koristit u ideološke svrhe – kazao je Zečević.

Knjiga je rezultat profesionalnog, metodološki vrhunski urađenog djela, dodao je, koje može da služi na ponos, čast i naše poštovanje. Za dopunjeno izdanje autor se odlučio na osnovu novih saznanja o samom Kleku, ali i zbog činjenice da je Sutorina na izvjestan način imala istu historijsku ulogu i značenje.

– Dokumenti podrobno govore o diplomatskim odnosima dvaju carstava, Austor Ugarskog i Osmanskog, govore o turbulentnom vremenu od 1875. do 1888. godine i okolnostima koje su vladale u vrijeme Hercegovačkog ustanka, kada su se dešavale promjene na Balkanu, a samim tim i bosanskohercegovačkim pristaništima na moru. Iz dokumenata o Sutorini imamo sasvim nove podatke i nova čitanja političkih dešavanja i dešavanja na terenu – pojasnio je dr. Demir.

On je u dokumentima našao podatke o izgradnji džamije u Neumu neposredno do vojnog kompleksa, dok se u zbirci dokumenata koje je obrađivao a odnose se na Sutorinu takvih podataka nema, pa pretpostavlja da je ona već tada bila uništena ili pak nije bila predmet administrativnih prepiski.

(Mostarski.ba/Preporod.info)