Bosna i Hercegovina : U prvom tromjesečju izvezeno 850 kilograma meda, a uvezeno skoro 150 tona

Iz Bosne i Hercegovine je tokom prvog tromjesečja izvezeno 847 kilograma meda vrijednosti 46.168 KM, dok je uvezen 149.731 kilogram vrijednosti oko 1,27 miliona KM.

Vrijednost izvoza meda iz BiH u prvom kvartalu bila je skoro 10 puta veća nego u istom periodu prošle godine, rečeno je u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

I izvoz je količinski veći skoro 10 puta, jer je za tri mjeseca prošle godine izvezeno svega 86 kilograma meda.

Vrijednost uvoza prirodnog meda u prvom tromjesečju iznosio je 1.273.903 KM, što je manje za 7,72 posto nego u istom periodu lani.

U prvom tromjesečju je uvezeno 44.860 kilograma meda manje u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom za prva tri mjeseca iznosila je 3,62 posto, a u istom periodu prošle godine godine 0,34 posto.

Med se iz BiH u prvom kvartalu najviše izvozio u Katar i to u vrijednosti od 36.432 KM, zatim Tursku 2.228 KM, NJemačku 1.029 KM ie Švajcarsku 1.009 KM, dok se najviše uvozio iz Hrvatske u vrijednosti od 770.284 KM, zatim iz Srbije 268.923 KM, te Turske 234.401 KM.

Med se u prvom kvartalu prošle godine najviše izvozio u Ujedinjene Arapske Emirate i to u vrijednosti od 1.361 KM,zatim u Tursku 1.089 KM, Austriju 761 KM i NJemačku 428 KM, dok se najviš uvozio iz Hrvatske u vrijednosti od 832.805 KM, Turske 375.145 KM i Srbije 172.554 KM.

“Sve češći problem sa kojim se suočavaju proizvođači,ali i potrošači,jeste krivotvorenje meda. Ovaj problem nije samo prisutan u našoj zemlji nego i na tržištu regiona, ali i EU”, dodaju iz Spoljnotrgovinske komore.

Napominju da se o ovom problemu raspravljalo i na okruglom stolu pod o kontroli kvaliteta meda na tržištu BiH, te važećoj zakonskoj regulativi, kojem su, osim pčelara, prisustvovali i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti.

Iz Komore navode da nesavjesni subjekti, radi sticanja ekonomske dobiti, sve češće koriste različite tehnike, tehnologije i supstituente, kako bi imitirali svojstva meda i time stekli veću materijalnu korist.

Ide se do tih granica da je ponekad i pored primjene odgovarajućih savremenih ispitnih metoda teško otkriti da li se riječ o krivotvorenom medu.

“Krivotvorenje meda, takođe, se može povezati i sa neodgovarajućim deklarisanjem vrste i porijekla meda, što se da primijetiti u mnogim analizama, a što je svakako jedna vrsta obmane konzumenata”, ističu iz Spoljnotrgovinske komore.

Iz Komore podsjećaju da kontrolu i nadzor prometa meda preko granice BiH sprovodi granična veterinarska inspekcija, dok je za službeno uzorkovanje u objektima odobrenim za izvoz, kao i za sprovođenje audita, nadležna Kancelarija za veterinarstvo BiH.

(akta.ba)