Ruta Sedam crkava Otkrivenja u Turskoj
Platforma za promociju turizma GoTürkiye, koja na jedinstven način predstavlja bogatstvo i raznolikost Turske kroz objave koje pozivaju na istraživanje zemlje, podsjeća da je Turska značajna destinacija duhovnog i vjerskog turizma, a u današnjem saopćenju donosi priču o ruti Sedam crkava Otkrivenja – jednoj od najvažnijih hodočasničkih ruta kršćanskog svijeta. Ruta predstavlja jedinstvenu priliku za božićna i cjelogodišnja duhovna putovanja, povezujući hodočasnička iskustva s izuzetnim kulturnim i prirodnim ambijentima.
Prema procjenama Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija (UNWTO), između 300 i 330 miliona ljudi godišnje putuje iz vjerskih i duhovnih razloga, obilazeći neka od najznačajnijih svetih mjesta širom svijeta.
Vjerski turizam doprinosi duhovnom blagostanju, omogućava dublje povezivanje s vjerom te pronalazak unutarnjeg mira kroz hodočašća i sveta putovanja. Porast individualiziranih duhovnih iskustava u posljednjim godinama dodatno potvrđuje rastući značaj i kontinuirani razvoj ovog oblika turizma.
Kao zemlja koja je kroz historiju bila dom brojnim civilizacijama, Turska nudi izuzetno bogata i sadržajna duhovna putovanja zahvaljujući svojim značajnim vjerskim rutama, posebno onima ukorijenjenim u kršćanskoj tradiciji. Od İznikа, mjesta prve međunarodne posjete pape Lava XIV, preko Kapadokije s ranim crkvama uklesanim u stijene, pa sve do Antalije i Crkve svetog Nikole (Djeda Mraza), Turska nudi niz destinacija koje posjetiocima pružaju jedinstveno duhovno iskustvo.
Sedam crkava Otkrivenja i danas imaju posebno mjesto na hodočasničkoj mapi, te se nalaze na području današnjih provincija İzmir, Manisa i Denizli u egejskoj regiji Turske, čineći izuzetno atraktivnu rutu za božićno putovanje.
Prema predaji, Isus je u viđenju povjerio svetom Ivanu zadatak da napiše pisma ovim drevnim crkvama. Svaka od njih, zajedno sa svojom zajednicom, primila je jedinstvenu poruku namijenjenu duhovnom preispitivanju, opomeni i usmjeravanju.
Na ruti Sedam crkava Otkrivenja i danas su vidljivi ostaci drevnih gradova i njihovih crkava, dok su se pojedini lokaliteti s vremenom prirodno uklopili u savremeni urbani život Turske. Uz snažnu duhovnu dimenziju, ova ruta posjetiocima otkriva i profinjeni egejski stil života, bogato kulturno naslijeđe, spokojne pejzaže te prepoznatljive kulinarske tradicije regije.
Stopama kršćanskog naslijeđa u Izmiru
Duhovno putovanje može započeti u Efezu, UNESCO-voj svjetskoj baštini u İzmiru, jednom od dragulja Egeja. Kao važan rimski grad, Efez je imao snažnu kršćansku zajednicu, a kršćanstvo je s vremenom postalo dominantna religija u gradu. Vjeruje se i da je Efez posljednje počivalište Djevice Marije. Posjetioci mogu obići važna hodočasnička mjesta, poput Kuće Djevice Marije, Bazilike svetog Ivana, podignute iznad apostolovog groba u istočnorimskom razdoblju, kao i Pećine sedam usnulih.
Vaša druga stanica u İzmiru je Smirna, moćan i bogat antički grad koji je često bio rival Efezu. Iako se drevna Smirna danas uglavnom stopila s modernim İzmirom, njena agora se i dalje može vidjeti u četvrti Kemeraltı, dok su artefakti s ovog lokaliteta izloženi u Arheološkom muzeju İzmir. Završna tačka u gradu je Pergamon, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a. Ovaj veličanstveni centar civilizacije bio je mjesto gdje je izumljen pergament, gdje je osnovana biblioteka po značaju odmah iza Aleksandrijske, te Asklepion, jedan od najvećih centara liječenja u antičkom svijetu. Posjetu upotpunjuju Hram Serapisa, poznat i kao „Crvena bazilika“, te Muzej Bergama.
Sveta mjesta u Manisi
Sljedeća destinacija na ruti je susjedni grad Manisa. Poput İzmirа, Manisa je dom tri značajna lokaliteta kršćanske baštine. Prvi je Tijatira, nekada grad poznat po izradi bronze i tkanju. Iako u gradu nije postojala snažna crkvena zajednica, Crkvi u Tijatiroji je poručeno da ustraje u svojoj vjeri. Druga stanica na ruti je Sardis, koji je ove godine uvršten na UNESCO-vu Listu svjetske baštine. Sardis se ističe izuzetno dobro očuvanim rimskim građevinama, uključujući kompleks kupatila i gimnazije, akropolu i Hram Artemide.
Posljednja tačka na ruti kroz Manisu je Filadelfija. Iako se veliki dio antičkog grada danas nalazi ispod modernog Alaşehira, i dalje su vidljivi važni ostaci, uključujući ruševine Crkve svetog Ivana.
Vjersko naslijeđe Laodikeje u Denizliju
Posljednje pismo svetog Ivana bilo je upućeno Crkvi u Laodikeji, smještenoj svega 10–15 minuta sjeverno od današnjeg Denizlija, uz cestu koja vodi prema Pamukkalama. Grad Laodikeju osnovao je u 3. stoljeću p.n.e. seleukidski kralj Antioh II Teos, nazvavši ga po svojoj supruzi, kraljici Laodiki. U ranom istočnorimskom periodu, Laodikejska crkva učvrstila je položaj grada kao značajnog vjerskog središta na metropolitanskom nivou. Danas se na ovom antičkom lokalitetu, pored ostataka crkve, mogu vidjeti i najveći stadion u Anatoliji, pozorišta, agore, hramovi te brojni drugi monumentalni objekti.
Nakon obilaska antičkog grada, preporučuje se i posjeta UNESCO-ovim lokalitetima Hierapolisu i Pamukkalama, gdje impresivne travertinske terase podsjećaju na snježnobijela pamučna polja.
(Mostarski.ba)
