Sivilo bh. stvarnosti: Građani zaduženi 13,8 milijardi KM, od toga gotovo 10 milijardi za potrošnju
Upravo nenamjenski potrošački krediti čine najveći iznos kreditnog zaduženja, što i ne čudi s obzirom na izrazito neujednačenu dinamiku rasta potrošačkih cijena i ličnih primanja.
Septembar sa sobom donosi povećanja financijskih izdvajanja za veliki broj porodica u BiH – od početka školske godine, koja iziskuje dodatne novčane izdatke, preko priprema za zimnicu pa do nabave ogrjeva, međutim, dinamika kretanja kreditnog zaduženja građana BiH svakako upućuje na cjelogodišnji trend koji se ne mijenja već duže vrijeme, a podatak s kraja jula pokazuje kako su stanovnici BiH zaduženi u iznosu od 13 milijardi i 838,3 miliona maraka.
Centralna banka Bosne i Hercegovine u svom je najnovijem izvještaju, odnosno komentaru monetarnih kretanja, utvrdila kako je kreditni rast kod sektora stanovništva u odnosu na kraj juna iznosio 171,6 miliona KM, dok je u odnosu na kraj jula prošle godine zaduženje naraslo za 1,34 milijarde KM. Analitičari su složni – krediti su u trenutnim okolnostima koje karakterizira nastavak rasta inflacije, a posebno u onom sektoru koji mjesečno uzima i najveći dio kućnog proračuna – prehrani, jedan od ključnih razloga zbog kojih se stanovnici odlučuju na podizanje kredita za različite namjene, a koji nose i skupni naziv – nenamjenski potrošački krediti. Upravo oni čine i najveći iznos kreditnog zaduženja, što i ne čudi s obzirom na izuzeno neujednačenu dinamiku rasta potrošačkih cijena i ličnih primanja. Uvidom u podatke Centralne banke BiH vidljivo je kako potrošački nenamjenski krediti na kraju jula iznose 9 milijardi i 933 miliona maraka, dok su u istom mjesecu prije godinu dana iznosili 9 milijardi i 102,7 miliona maraka. Skok od 830,3 miliona maraka potrošačkih nenamjenskih kredita u godinu dana na prilično ilustrativan način progovara o ekonomskoj slici i stvarnosti u kojoj se veliki dio stanovništva zemlje nalazi. Krediti su potrebni praktički za bilo koju investiciju u kući ili stanu, ali i za neka, usudili bismo se reći, i sezonska izdvajanja poput kupnje ogrjeva.
Drugo mjesto po iznosu zaduženja čine krediti za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica, oni su na kraju jula zabilježeni u iznosu od 2 milijarde i 153,6 miliona maraka, a slijede zaduženja za kupnju postojećih stambenih jedinica, i to u iznosu od milijardu i 233,9 miliona maraka. Četvrto mjesto po ukupnom iznosu čine krediti po kartičnom poslovanju (278,6 miliona maraka), a u stopu ih prate krediti za poduzetništvo (207,7 miliona maraka). Posljednje mjesto čine krediti za kupnju automobila, koji su na kraju jula iznosili 10,6 miliona maraka.
Navedeni podaci jasno se mogu objasniti i metodom komparacija s podacima iz drugih izvora koji obrađuju srodna tematska područja, a iz koje se jasno nazire zaključak koji objašnjava zbog čega je zapravo udio nenamjenskih potrošačkih kredita u ukupnom zaduženju toliko visok. Odgovor se krije u rastućoj inflaciji koju prati neujednačen rast ličnih mjesečnih primanja.
U julu je, prema podacima Agencije za statistiku, cijena hrane u odnosu na juli prošle godine porasla za čak 10,8%, alkoholnih pića i duhana za 3,7%, restorana i hotela za 7,5% te ostalih dobara i usluga za 3,8%.
Sindikalna potrošačka korpakoju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za juli 2025. godine iznosi 3202,70 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za maj 2025. iznosila je 1590 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 49,64%, dok je pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom plaćom tek 31,22%.
Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije: prehrana – 45,35%, stanovanje i komunalne usluge – 14,41%, higijena i održavanje zdravlja – 9,65%, obrazovanje i kultura – 8,12%, odjeća i obuća – 11,24%, prijevoz – 4,99%, održavanje kućanstva – 6,25%.
(Hayat)
