Smokva: Zaštitni znak Hercegovine

Smokva je jedno od glavnih obilježja Mediterana. S druge strane, one su zaštitni znak Hercegovine, gdje gotovo da nema domaćinstva koje ne uzgaja ovu plemenitu voćku.

Uzgaja se od davnina, tačnije, smatra se da je to prvo voće koje je čovjek kultivisao, a spominje se u mnogim spisima da je bila glavno jelo starih civilizacija.

Smokva raste na stablu visokom od jednog do 12 metara, a može se prepoznati po specifičnom izgledu listova. Postoji više različitih vrsta ovog voća, koji se razlikuju i izgledom.

Među velikim brojem sorti smokve u Hercegovini su najpoznatije sorte petrovača i tenica.

Sorta Petrovača dobro je poznata sorta smokve koja dozrijeva krajem juna. Radi se o smokvi dvorotki, koja prvi rod donosi na kraju juna, dok se drugi rod može očekivati tokom mjeseca augusta. Ipak, bitno je napomenuti kako je kod ove sorte značajniji prvi rod, iz razloga što je on prema svojim karakteristikama puno kvalitetniji i interesantniji. Spomenuti prvi plodovi puno su krupniji i mogu težiti preko 200 grama, iako su obično prosječne težine oko 130 grama.

Sorta Tenica naša je najkvalitetnija sorta smokve. Radi se o tipičnoj jednorotki, koja  dospijeva za berbu već s prvim danima mjeseca augusta. Period dozrijevanja traje oko mjesec dana, što je izuzetno povoljno jer u tom ljetnom periodu ima dosta topline i sunca, što znači da se plodovi mogu nesmetano podvrgnuti sušenju. Tenica je smokva koja se, osim za konzumiranje u svježem stanju, dosta koristi za potrebe sušenja. U odnosu na Petrovaču, formira puno sitnije, ali isto tako i znatno kvalitetnije plodove.

Tenica predstavlja sortu smokve koja je izrazito otporna na sušu te se može uzgajati i na plićim tlima koja slabo drže vlagu.

7 razloga da smokve jedete što je češće moguće:

Visok udio magnezija. Magnezij je jedan od osnovnih elemenata koji štite naš živčani sistem od stresa. Vrlo je bitan za kosti, imunitet, zdravlje mozga. Potiče zdravlje i vitalnost, liječi brojne bolesti, te znatno usporava proces starenja. Sušene smokve sadrže trostruko više magnezija nego svježe.

Obiluje kalijem, kalcijem, željezom, fosforom, bakrom te vitaminima B6, C i betakarotenom. Vrlo nizak sadržaj masnoća i veći sadržaj vlakana nego bilo koje drugo voće i povrće jedan su od razloga zašto bi smokvu trebali konzumirati svaki dan. Pektin je topivo vlakno koje smanjuje holesterol u krvi, dok triptofan pomaže kod problema s cirkulacijom i kod nesanice.

Visoki udio prirodnih šećera osiguraće da vaš mozak radi brže, bolje prima i razvrstava informacije. Naravno oprez postoji kod dijabetičara prilikom konzumacije suhih smokava koje sadrže dvostruko više šećera negoli svježe.

Suhe smokve izvrstan su izvor brojnih nutrijenata i ujedno praktičan i nutritivno vrijedan obrok za sportiste rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orašastim plodovima mogu poslužiti kao idealan međuobrok. Čaj od smokve liječi bolesti jetre, grla, disajnih organa, žučnog kamenca, mjehura.

Sadrže i biljne sterole, kojima je dokazano povoljno djelovanje na nivo holesterola u krvi. Biljni steroli poput stigmasterola i lanosterola, koje sadrže smokve vežu se na molekule holesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju.

Brojna istraživanja otkrila su spojeve s potencijalnim antikarcinogenim djelovanjem, benzaldehid i kumarini kojima smokva obiluje. Ispitivani spojevi u naučnim istraživanjima pokazali su obećavajuće rezultate posebno kada je riječ o karcinomu prostate i kože.

Svježa smokva sadrži do 80 posto vode i 60 posto prirodnog šećera stoga je dobrobit konzumiranja smokve mnogostruka baš kao i načini konzumiranja. Slatkasti bogati okus smokve savršeno se slaže sa slanim okusima, poput ovčjeg ili kozjeg sira, možemo je dodati raznim kompotima ili jelima od peradi. Od svježe smokve možemo napraviti kompot, pekmez i fermentirana pića

(Mostarski.ba)