Soreca: Slaba politička volja koči reforme
Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Luigi Soreca, u svojoj kolumni je izjavio da je ove sedmice napravljen veliki korak naprijed od strane bosanskohercegovačkih vlasti, jer je Evropska komisija odobrila Reformsku agendu, koja je usvojena 30. septembra.
Soreca je rekao da je Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, u govoru pred Parlamentarnom skupštinom BiH u septembru obećala da će se popeti na Maglić kada Bosna i Hercegovina postane članica, piše Klix.ba.
„Članstvo ostaje ambiciozan cilj, s brojnim potencijalnim preprekama. Na primjer, ove sedmice je, na primjer, propuštena prilika da Vijeće ministara ispuni korake koji bi doveli do održavanja prve Međuvladine konferencije s EU. Ali ove sedmice smo svjedočili i velikom koraku naprijed. Naime, Evropska komisija je odobrila Agendu reformi koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 30. septembra, oslobađajući potencijalne investicije vrijedne do 976,6 miliona eura u zamjenu za reforme u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan“, rekao je.
Podsjetio je da je odobrena Agenda reformi sada javno dostupna na web stranici Evropske komisije.
“Ohrabrujem sve zainteresovane da ga pogledaju, kako bi se bolje upoznali s procesom i listom reformi. Istina, radi se o složenom i tehničkom dokumentu na 161 stranici. Međutim, on se u suštini svodi na jednostavan prijedlog vlastima ove zemlje – napravite promjene u korist građana, a mi ćemo pružiti finansijsku podršku za njihovu provedbu”, dodaje.
Objašnjava da se Reformska agenda zasniva na četiri ključna područja, od kojih svako pojedinačno obećava transformaciju za Bosnu i Hercegovinu.
„Prvo je zelena i digitalna tranzicija. Ako se nadate bržem i sigurnijem širokopojasnom internetu u Bosni i Hercegovini, imam dobre vijesti. Ako nadležne vlasti ispune korake kako bi omogućile uvođenje 5G tehnologije i sigurnog širokopojasnog interneta, EU će pružiti finansijsku podršku za ubrzanje procesa. Također ćemo podržati digitalizaciju javnih usluga koja će smanjiti vrijeme čekanja pred administrativnim tijelima i osigurati lakši pristup informacijama i uslugama. Reforme u oblasti dekarbonizacije, za koju svi znaju da je neophodna za sprječavanje katastrofalnog globalnog zagrijavanja, između ostalog, pratit će podrška pravednoj tranziciji u ugljarskim regijama. Drugo područje politike je razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, uključujući sisteme za finansijsku podršku inovativnim startupovima i malim i srednjim preduzećima, pojednostavljenje procesa radi omogućavanja povoljnog poslovnog okruženja i primjenu inteligentnih transportnih sistema“, rekao je.
Kaže da je treće područje politika i da se fokusira na obrazovanje, tržište rada i sistem socijalne zaštite.
“Reforme i finansijska podrška EU imaju za cilj povećanje upisa djece u predškolske ustanove, povećanje kvaliteta osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja usklađivanjem nastavnih planova i programa sa vještinama potrebnim za uspjeh u budućnosti, te poboljšanje veze između stručnog obrazovanja i privatnog sektora. Podržat ćemo napore za povećanje broja škola s pristupom internetu. Agenda reformi također ima za cilj povećanje pristupa kvalitetnim radnim mjestima širom zemlje, uključujući i putem Garancije za mlade, kao element posvećenosti borbi protiv nezaposlenosti mladih i osiguravanju lakšeg prelaska iz obrazovanja na tržište rada”, dodaje on.
Četvrto područje obuhvata ono što nazivamo „fundamentalnim pitanjima“, odnosno vladavinu prava, funkcionisanje pravosuđa i demokratskih institucija, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i osnovna prava.
„Ovo su neke od najvažnijih reformi na evropskom putu Bosne i Hercegovine, a koje će imati neke od najtrajnijih posljedica. Spomenuo sam brojne potencijalne koristi Reformske agende, ali sada bi cinici mogli pitati: ‘U čemu je kvaka?’. Pa, postoji veliki rizik da će nedovoljna politička volja spriječiti provedbu reformskih koraka. Svaki završeni reformski korak prati odgovarajuća količina investicija. Bez reformskih koraka, BiH neće dobiti sredstva u iznosu od 976,6 miliona eura dodijeljenih u okviru Plana rasta.“ podvukao je.
Napomenuo je da je važno podsjetiti da Reformska agenda sadrži reforme koje su lokalne vlasti identificirale kao važne za budućnost cijele zemlje.
“Oslanjamo se na poslovnu zajednicu, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i širu javnost da održe snažan interes za ove reforme i da pozovu svoje demokratski izabrane predstavnike na odgovornost kako bi se osiguralo da se ova prilika ne propusti. S prvim snijegom ovih dana, podsjećamo se da su prije više od četiri decenije, u roku od samo nekoliko godina i uz kratke rokove, izgrađeni fantastični zimski sportski objekti na Bjelašnici, Igmanu, Jahorini i Trebeviću, omogućivši 1984. godine nezaboravne Zimske olimpijske igre. Međutim, zima na našem pragu donosi neke od najviših stopa zagađenja zraka u Evropi, kao podsjetnik na hitnu potrebu za dekarbonizacijom i reformama za poboljšanje okoliša”, rekao je.
Navodi da Bosna i Hercegovina ima kapacitet za velike stvari kada postoji volja.
“Isto važi i za zemlju koja je tragično sklona neuspjesima i blokadama. Plan rasta je plan za pokretanje BiH. Riječima Bijelog Dugmeta, ‘Idemo u planine!'”, zaključio je.
(Mostarski.ba)
