Spomen-kuća Džemala Bijedića

Kao depadans Muzeja Hercegovine 22. aprila 1981. godine otvorena je Spomen-kuća Džemala Bijedića.

Za nosioca muzeološke djelatnosti određen je Muzej Hercegovine. Za ovu postavku prikupljeno je 12.300 muzejskih jedinica (fotografije, albumi, trodimenzionalni predmeti, pisma, izvještaji, rukopisi, filmske trake, štampa, knjige žalosti u našim i stranim ambasadama itd.).Time je omogućeno formiranje Fonda Džemala Bijedića, kao sastavnog dijela ostalih fondova Muzeja Hercegovine, potrebnog za ostvarivanje muzejske postavke i dalje naučno istraživanje i prikupljanje građe.

Idejnu koncepciju za uređenje ove kuće izradio je Moni Finci, muzejski stručnjak iz Sarajeva. Zavod za urbanizam i komunalnu djelatnost obavio je svoj dio posla. Njegovi arhitekti Nedim Džudža i Mehmed Peco, uz konsultacije sa autorom idejne koncepcije Monijem Fincijem i njegovim suradnikom Džemalom Čelićem, izradili su idejni projekat objekta, poštujući njegovu ambijentalnu i autohtonu vrijednost kao porodične kuće namijenjene javnoj ustanovi od posebnog interesa i zadatka.

Spomen-kuća Džemala Bijedića je primjer arhitekture i kulture življenja stanovništva kroz posljednja tri stoljeća. Kuća je kompleks sastavljen od dvije zgrade i dvije avlije (dvorišta).

Osnovne karakteristike arhitekture tog vremena su visoki zidovi prema ulici, četverovodni krovovi, istureni dijelovi kuće (doksati), kombinacija bijelih zidova i drvenih konstrukcija.

Veliku pažnju žene su posvećivale uređenju avlija. Kaldrma je sastavljena od pažljivo odabranih oblutaka (kamenje iz rijeke Neretve) približno jednake veličine. U kombinaciji sa sitnim cvijećem, kaldrma je davala utisak najljepšeg ćilima. Između zida i kaldrme (sofa), žene su sadile cvijeće, pokoju voćku, ljekovito i začinsko bilje.

Od cvijeća najčešće su sadile hadžibeg (Hidrangea Macrophylla), ruže (različitih tipova i boja) i slično. Svo to bilje se koristilo za ukrašavanje avlijskog prostora, ali i u kuhinjama za pripreme sokova, džemova, te za liječenje ukućana.

Spomen-kuća posjeduje kombinovanu postavku, koja sadrži arheološku, etnološku i bibliotečku građu.

(Biserje.ba)