Šta donose izmjene Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom HNK

U ranijem razgovoru s Harunom Kurtovićem, predsjendikom Kluba zastupnika SDA u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, dotakli smo se izmjena pojedinih zakona koje su usvojene na zadnjoj sjednici Skupštine HNK u prošloj godini.

U ovom tekstu pojašnjavamo izmjene Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom HNK:

Zaključkom Skupštine HNK, broj: 02-01-119/23 od 3.10.2023. godine Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK zaduženo je da pokrene postupak za izradu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom kojim će se propisati pravo na dječji dodatak za djecu bez jednog ili oba roditelja, te da isti dostavi Vladi HNK.

U cilju realizovanja navedenog Zaključka, Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom kao jedna od kategorija djece koja ostvaruje pravo na dječji dodatak, bez obzira na visinu prihoda zajedničkog domaćinstva, utvrđena su djeca čiji je jedan od roditelja ili su oba roditelja preminula.

Pored djece čiji je jedan ili su oba roditelja preminula, kao kategorija korisnika prava na dječji dodatak Nacrtom Zakona utvrđena su i djeca oboljela od malignih oboljenja s ciljem pružanja dodatne materijalne podrške njima i njihovim obiteljima, a vodeći se socijalnom pravednonošću i osjetljivošću prema potrebama teško oboljele djece i članova njihovih porodica.

Nacrtom Zakona izvršena je i intervencija u pogledu uslova za ostvarivanje prava na dječji dodatak za djecu sa poteškoćama u razvoju ili invaliditetom (pravo uvedeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom, objavljen u Službenim novinama HNK, broj: 11/23) budući da su se pojavile određene nejasnoće u pogledu ostvarivanja ovog prava u praksi (detaljno objašnjeno u Obrazloženju Nacrta Zakona).

Nacrtom Zakona izvršene su i intervencije u odredbe Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom koje se odnose na refundaciju novčanih sredstava poslodavcu za isplatu naknade umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta. Zbog činjenice da Zakonom nije predviđen rok u kojem poslodavci Centru podnose zahtjev za refundaciju, u praksi se dešava da poslodavci takav zahtjev podnose mjesecima nakon izvršene isplate naknade, pa čak i u narednoj proračunskoj godini. Iz navedenog razloga, Nacrtom Zakona je definirano da zahtjev za refundaciju novčanih sredstava poslodavac podnosi u roku od 60 dana od izvršene isplate novčane naknade, a ukoliko zahtjev ne podnese u navedenom roku, refundacija novčanih sredstava neće biti izvršena.

(Mostarski.ba)