Stručnjaci traže odgovornost za pomor ribe u Neretvi

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine održana je konferencija “Jačanje dijaloga o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša – vode i slučaj rijeke Neretve”, na kojoj su predstavljeni rezultati analiza uzroka nedavnog pomora ribe u Neretvi koje je provela grupa evropskih naučnika.

Konferencija je pokrenula otvorenu raspravu o mjerama za ublažavanje i sprečavanje negativnih utjecaja hidroelektrane “Ulog” na rijeku Neretvu. Nakon pomora ribe, konzorcijum stručnjaka za riječnu ekologiju 26. septembra uputio je otvoreno pismo vlastima u BiH, koje je potpisalo 192 naučnika, među njima više od 50 međunarodnih univerzitetskih profesora, piše Fena

U septembru ove godine, na području gornjeg toka rijeke Neretve, neposredno ispod HE “Ulog”, došlo do ekološke katastrofe u kojoj je zabilježeno masovno uginuće ribe u dužini od nekoliko kilometara nizvodno od brane.

Predsjedavajući Zelenog kluba i poslanika u Predstavničkom domu PSBiH Saša Magazinović je naglasio da je pomor ribe ozbiljan znak upozorenja i odraz dubljih sistemskih problema.

“Živimo u vremenu naglašenog interesa, površnosti u donošenju odluka, egoizma, vremenu izostanka svijesti o općem dobru i nebrige za zajednicu. Ako se tome doda korupcija, kako na visokom, tako i na lokalnom nivou te kojekakvi finansijski moćnici, onda projekti postanu “legalni” i istovremeno opasni, štetni i pogubni, jer ne služe ljudima i zajednici, ne brinu o prirodi, nego isključivo o privatnim interesima. Pomor ribe u Neretvi koji je primer neodgovornosti, a neko drugi će utvrditi da li i krivičnog djela, nije tek puka nesreća. To je jedno u nizu upozorenja i trenutak u kojem nam priroda još jednom kaže da je dosta. Nažalost, društvo u cjelini slabo čuje ta upozorenja, sve dok ne zamjenimo uloge kada priroda nama odgovori na način da mi osjetimo katastrofalne posledice”, poručio je Magazinović.

Dodao je da rijeka nije samo pitanje ekologije, nego odgovornosti i već pređenih granica.

“Te pređene granice se nisu smjele desiti i nije se smjelo desiti da je pitanje hrabrosti govoriti o ovim temama. Danas je hrabrost suprotstaviti se političkim i finansijskim moćnicima, kriminalu i korupciji. Dekarbonizacija kao naša obaveza nije i ne smije biti upitna. Međutim, ne smijemo ni dozvoliti, niti ćemo to uraditi da nam ogade zelenu energiju kriminalom, korupcijom i aktivnostima štetnim po prirodu i društvo u cjelini”,kazao je predsjedavajući Zelenog kluba kojeg čine poslanici parlamenata na svim svim nivoima vlasti u BiH.

Gabriel Singer, istraživač na Univerzitetu u Innsbrucku i biohemist koji se bavi klimatskim promjenama i diverzitetom u rijekama i koji je učestvovao u analizi slučaja pomora ribe u Neretvi, opisao je tok analize i zaključke.

“Zaintrigirao me slučaj pomora ribe sredinom septembra u rijeci Neretvi i mislim da je to bilo predvidivo. Kada sam proanalizirao sve informacije koje sam dobio, shvatio sam da je ovo knjiški primjer nečega što se apsolutno moglo predvidjeti”,rekao je Singer.

Prema njegovim riječima, u rijeci se desila pojava koja se zove “hidrošokovi”. Kako je pojasnio, to su iznenadna ispuštanja ili priljev vode, koji uzrokuju velika kretanja unutar vodene mase, uslijed čega se pomjera dubinski dio vode koji nema dovoljno oksigena.

“Zabilježena su tri takva “hidrošoka” koji su uzrokovali pokretanje tog dubinskog sloja vode i naše mjerenja su pokazala da se utjecaj osjetio deseti kilometara nizvodno – zaključio je istraživač.

U okviru konferencije učestvovao je i akademik Muriz Spahić i bivši dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Spahić je istaknuo da BiH posljednjih godina svjedoči ubrzanom, ali često nestrateškom razvoju obnovljivih izvora energije.

“Umjesto doprinosa održivoj tranziciji, ovi projekti nerijetko dovode do ozbiljnog ugrožavanja malih vodotokova i lokalnih ekosistema. Kao važan iskorak u zaštiti vodnih resursa, naveo bih nedavno usvajanje zakona u Parlamentu Federacije BiH kojim se zabranjuje izgradnja malih hidroelektrana do 10 MW, što je rezultat dugogodišnjih nastojanja naučne zajednice, civilnog društva i lokalnih zajednica”, kazao je akademik.

Posebnu zabrinutost Spahić je izrazio zbog projekta HE “Ulog” na Gornjoj Neretvi, u izrazito tektonski i hidrološki osjetljivom području.

“Nedavne ekstremne padavine i hladnije pojave ponovo su ukazale na rizike izgradnje brana u seizmički aktivnim zonama. Dodatni izazov predstavlja planirano preusmjeravanje vode sa sliva Neretve prema Trebišnjici, što bi moglo ugroziti izvorišta Bune, Bune, Bunice, ali i negativno utjecati na funkcioniranje Hutovog blata – naveo je.

Spahić je upozorio da javnost još nema zvanične izvještaje nadležnih institucija o stanju nektonskih, planktonskih i bentoskih organizama.

“Stručne pretpostavke upućuju na mogućnost vertikalne termičke i gasne stratifikacije kao uzroka, ali za pouzdane zaključke neophodna su detaljna i precizna terenska mjerenja – zaključio je Spahić te poručio da je cilj da ovaj slučaj posluži kao primjer da energetski razvoj mora biti u ravnoteži s očuvanjem okoliša, te da se odluke donose na temelju naučnih činjenica, a ne kratkoročnih komercijalnih interesa.

Konferenciju u su organizirali Zeleni klub u Bosni i Hercegovini, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT i međunarodna organizacije za zaštitu rijeka Riverwatch, uz učešće UNDP-a u Bosni i Hercegovini.

Cilj konferencije, koja će okupiti predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, javnih institucija, lokalnih zajednica, civilnog društva, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i drugih, jeste da se još jednom potakne svijest i ukaže na neophodnost zaštite životne sredine i djelovanja u oblasti klimatskih promjena.

(Mostarski.ba)