Svjetski dan hrane: Zdrava ishrana nije luksuz, već pravo
Svjetski dan hrane, obilježava se širom svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti dostupnosti hrane, borbi protiv gladi, ali i promociji pravilne, uravnotežene ishrane.
U vremenu kada su s jedne strane prepune police supermarketa, a s druge rastući brojevi gojaznosti i siromaštva, pitanje šta i kako jedemo postaje važnije nego ikada.
Ishrana kao temelj zdravlja
Zdrava ishrana ne znači samo unos manje kalorija ili izbjegavanje slatkiša. Riječ je o načinu života koji podrazumijeva raznovrsne, svježe i nutritivno bogate namirnice koje podržavaju rad organizma, jačaju imunitet i smanjuju rizik od brojnih hroničnih bolesti.
Nutricionisti širom svijeta godinama naglašavaju važnost mediteranskog načina ishrane, u kojem dominiraju voće, povrće, integralne žitarice, maslinovo ulje, mahunarke i riba. Iako se mediteranska ishrana često vezuje za zemlje juga Evrope, i na našim trpezama ima mjesta za zdraviju verziju tradicionalnih jela – samo uz malo promjene navika.
Brza hrana – spora bolest
Savremeni tempo života često nas tjera da posežemo za gotovim jelima, grickalicama i zaslađenim napicima. I dok takvi obroci kratkoročno štede vrijeme, dugoročno troše naše zdravlje. Loše prehrambene navike dovode do prekomjerne tjelesne težine, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i mnogih drugih problema.
Statistike pokazuju da u Bosni i Hercegovini svaki treći odrasli čovjek ima prekomjernu težinu, dok raste i broj djece sa lošim prehrambenim navikama. To ne smije postati nova normalnost.
Lokalne namirnice – zdravo i održivo
Jedan od najjednostavnijih koraka ka zdravijoj ishrani je povratak domaćim, sezonskim namirnicama. Tržnice su i dalje prepune svježeg voća i povrća koje ne dolazi sa drugog kraja svijeta, već iz naših sela i bašti. Kupovinom lokalnog, ne samo da podržavamo domaće proizvođače, već dobijamo nutritivno kvalitetnije proizvode.
Također, smanjenje upotrebe prerađene hrane, rafiniranog šećera i bijelog brašna može napraviti ogromnu razliku – ne samo u težini, već u energiji, raspoloženju i općem zdravlju.
Edukacija – ključ promjene
Zdrava ishrana ne bi smjela biti luksuz ili trend, već osnovno pravo svakog čovjeka. Ipak, da bismo to postigli, potrebna je veća edukacija – od škola, medija, do zdravstvenih ustanova. Djeca bi već u osnovnoj školi trebala učiti kako pravilno kombinovati obroke, prepoznati skrivene šećere u proizvodima i razumjeti važnost doručka.
Upravo zato, Svjetski dan hrane nije samo dan za simbolične akcije, već podsjetnik da imamo odgovornost – prema sebi, svojoj djeci i zajednici.
(Mostarski.ba)
