U povodu Svjetskog dana potrošača, u Mostaru je u ponedjeljak održan panel pod nazivom “Od police do aplikacije – može li cijena biti ista?”, na kojem su stručnjaci, trgovci i predstavnici ministarstva raspravljali o sve većoj potrebi za transparentnošću cijena, digitalnim alatima za usporedbu i zaštitom potrošača u vremenu brzih poskupljenja.
Učesnici panela istakli su kako nova aplikacija Federalnog ministarstva trgovine može postati ključni alat za praćenje cijena i racionalno trošenje, ali i kako inflacija i globalni događaji, poput rata na Bliskom istoku, direktno utječu na cijene osnovnih namirnica u BiH.
Tim povodom, profesor dr. Igor Živko istakao je kako se na panelu razgovaralo o aplikaciji Federalnog ministarstva trgovine, koja će omogućiti usporedbu cijena, povećati transparentnost u trgovačkoj branši, te potrošačima poslužiti kao alat u borbi protiv inflacije.
“Aplikacija se trenutno nalazi u testnoj fazi, a ministarstvo je najavilo da će za otprilike 60 dana biti dostupna u punom kapacitetu. Ono što može predstavljati ograničenje su tehničke mogućnosti punjenja aplikacije od strane trgovaca i praćenja proizvoda u realnom vremenu, a valja imati na umu da u nekim dijelovima Federacije nisu razvijeni trgovački lanci i dostupne trgovine, što će za potrošače u tim područjima predstavljati određeno ograničenje”, rekao je profesor.
Govoreći o poskupljenjima uzrokovanim ratom na Bliskom istoku, Živko je istakao kako su ovakvi skokovi cijena u maloj i otvorenoj ekonomiji česti, te da brzo izazivaju poremećaje, s obzirom na ograničene interne kapacitete za njihovo ublažavanje, te da se može očekivati rast cijena proizvoda i usluga.
“Sasvim jasno, mi uvelike ovisimo o nafti kao energentu u proizvodnji i transportu, a ta spirala poskupljenja kod nas je daleko brža nego u zemljama koje, primjerice, koriste željeznički transport, dok je kod nas dominantan cestovni promet”, naglasio je on.
Pojasnio je kako su poskupljenja djelomično rezultat prilagođavanja tržišta rizicima i kalkulacijama parametara u cijenama, te da nagli i intenzivni skokovi cijena nisu u potpunosti opravdani, ali istovremeno svaka takva situacija može stvoriti i određene ekonomske koristi.
Govoreći o mjerama vlasti za stabilizaciju cijena i savjetima za građane, profesor je istakao da vlast može djelovati, iako su sve trenutno korištene mjere kratkoročne.
“Vlast može koristiti postojeće mjere, iako su one uglavnom kratkoročne, ali bi zapravo trebala intenzivnije kontrolirati formiranje cijena i marži te regulirati tržište kroz institucionalni okvir koji bi u potpunosti funkcionirao, dok je savjet za svakog pojedinca, odnosno potrošača, da se racionalno ponaša i pomoću ove aplikacije pokuša racionalizirati troškove kako bi se ublažili učinci naglih šokova”, kazao je on.
Marin Bago iz Udruženja Futura istakao kako je prosječna vrijednost potrošačke korpe trenutno oko 3.400 KM, iako se iznosi razlikuju između gradova poput Mostara, Banje Luke, Posušja i Orašja.
“Međutim, ono što je zajedničko je to da dvije prosječne plaće ne mogu pokriti iznos potrošačke korpe, što predstavlja jedinstven primjer u Evropi i šire, a posebno je nepovoljno s obzirom na cijene hrane i činjenicu da uvozimo oko 80 posto hrane koju konzumiramo”, kazao je Bago.
Po njegovim riječima, potrošači generalno nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima, unatoč uloženim naporima.
“Prava edukacija i prava informacija trebale bi dolaziti iz obrazovnog sistema, kako bismo odgajali odgovorne i informirane potrošače, no nažalost to se još uvijek ne događa, što smatram velikim problemom, dok je drugi veliki problem nedostatak vladavine prava u BiH, koji se sigurno odražava na prava potrošača, posebno u situaciji kada poskupljenja divljaju”, istakao je on.
Naglasio je kako mnoge promjene cijena prolaze neopaženo, npr, da je cijena obične male kifle u nekoliko dana porasla za 50 posto, pri čemu nije jasno zbog kojih razloga neki proizvodi poskupljuju, a slična situacija odnosi se i na mnoge druge proizvode.
Govoreći o razlikama cijena proizvoda u trgovinama i online, pojasnio da su pravila kupnje različita kod online i klasične prodaje, te da se prava potrošača razlikuju – u nekim slučajevima čak imaju veća prava prilikom online kupnje nego pri kupnji u trgovini.
Istakao da je, ako se cijena na polici razlikuje od one na kasi, riječ o klasičnom prekršaju za koji inspekcija može izdati kaznu, te da se u svakom slučaju radi o prevari potrošača, bilo namjernoj ili nenamjernoj.
Almedin Kadrić, direktor “Penny Plus”, pojasnio je da će aplikacija pomoći potrošačima u praćenju i usporedbi cijena, ali je istakao da je Bosna i Hercegovina uvoznička zemlja koja u velikoj mjeri ovisi o uvozu sirovina, posebno nafte i naftnih derivata, što neizbježno utječe na poskupljenja osnovnih namirnica.
“Situacija je takva da pokušavamo, koristeći savremene alate poput ove aplikacije koju Ministarstvo trgovine Federacije pokušava implementirati u praksi, suzbiti divljanje cijena i osigurati veću transparentnost, što je ključna odlika tržišne ekonomije – kazao je on.
Pojasnio da trgovine, iako su osnovane radi ostvarivanja dobiti, pri prodaji osnovnih životnih namirnica moraju pokazivati osjetljivost i držati marže pod kontrolom.
– Dosadašnji zakoni o kontroli cijena iz 1995. godine su zastarjeli, a alati koje sada pokreće Ministarstvo trgovine, s obzirom na veliki broj trgovaca na tržištu Federacije, predstavljaju odličan način da se suzbije divljanje cijena i osigura veća transparentnost prema potrošačima – dodao je.
Prema njegovim riječima, kombinacija djelovanja trgovaca, potrošača i ministarstva može dati vrhunske rezultate.
Napomenuo je i kako prva poskupljenja zahvaćaju proizvode s najvećim logističkim troškovima, ocijenivši da je važno okrenuti se domaćoj proizvodnji i osigurati bolju komunikaciju domaćih proizvođača s trgovcima kako bi se tržište zaštitilo od divljanja cijena.
(Mostarski.ba)
