Trideset godina kontinuiteta u BiH: Perspektiva razvojne saradnje Turske i Tika-e

Transformacija kroz koju je globalni sistem prošao u posljednjih dvadeset godina u značajnoj mjeri je promijenila i razumijevanje razvojne saradnje. Razvojna saradnja, koja se u posthladnoratovskom periodu uglavnom temeljila na infrastrukturnim ulaganjima i osnovnoj humanitarnoj pomoći, u današnje vrijeme se oblikuje sa fokusom na sveobuhvatne, multilateralne i održive okvire. Problemi koji pogađaju cijeli svijet poput klimatske krize, sigurnosti hrane, neregularnih migracija, pandemija i geopolitičkih nestabilnosti, podsjetili su čovječanstvo na to da pitanje razvoja ne može biti svedeno isključivo na ekonomski rast, navedeno je u članku predsjednika Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) Abdullaha Erena.

Naprotiv, pokazali su nam da u široj perspektivi aspekt razvoja u svom temelju nosi pitanja društvene solidarnosti, razvoja institucionalnih kapaciteta i zaštite ljudskog dostojanstva. Uzimajući u obzir da savremeni globalni izazovi utiču na svakog pojedinca, razvojna saradnja više nije isključivo pitanje zemalja u razvoju, već u isto vrijeme čini i bitan dio agende razvijenih zemalja.

Moguće je vidjeti da se u ovom periodu razumijevanje razvojne saradnje oblikuje oko dva temeljna pravca. Prvi pravac je fokusiranje na lokalnu odgovornost i upravljanje projektima, te fokusiranje na dugoročne efekte projekata, umjesto fokusa na kratkoročne rezultate. Drugi pravac se ogleda u razvoju višeslojnog modela saradnje u kojem, uz javne institucije, sve aktivniju ulogu imaju univerziteti, lokalne vlasti, organizacije civilnog društva i privatni sektor.

Turska je među državama koje su već u ranoj fazi prepoznale ovu transformaciju. Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) osnovana je početkom 1990’tih godina sa ciljem uspostavljanja saradnje sa turkijskim državama Centralne Azije koje su stekle nezavisnost.

TIKA danas predstavlja značajnog aktera na polju razvojne saradnje, koji kroz 63 programska koordinacijska ureda u 61 državi na godišnjem nivou simultano realizuje u prosjeku oko 1.500 projekata u 150 zemalja svijeta. Djelujući na terenu u skladu s modelom koji definišemo kao „turski model razvoja“, TIKA primjenjuje inkluzivni i održivi pristup koji čovjeka stavlja u središte. Temeljne elemente ovog modela čine fokus na dugoročne rezultate i lokalno preuzimanje odgovornosti, kapaciteti brze intervencije u kriznim situacijama, senzibilitet prema kulturnim i historijskim vezama, te fleksibilna i sveobuhvatna strategija. U tom smislu, osiguravanje trajnih i opipljivih promjena u životima ljudi predstavlja jedno od naših najvažnijih načela.

Strategija razvojne saradnje Turske se temelji na tri ključna stuba. Prvi je koncept humanitarne diplomatije, koji se zasniva na brzoj intervenciji u kriznim situacijama i pružanju podrške najugroženijim zajednicama. Drugi stub je izgradnja kapaciteta kroz obrazovne programe, tehničku podršku i projekte institucionalne saradnje, s ciljem osnaživanja lokalnih institucija. Treći stub je održiva razvojna perspektiva. Projekti u svim oblastima na čelu sa obrazovanjem, zdravstvom, poljoprivredom, upravljanjem otpadom i klimatskim politikama usmjereni su ka ostvarivanju dugoročne društvene koristi.

Može se konstatovati da je kao refleksija ovakvog pristupa zvanična razvojna pomoć Republike Turske posljednjih godina dostigla nivo koji privlači pažnju i na globalnom nivou. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Turska je dugi niz godina bila vodeća zemlja u svijetu po visini izdvajanja za humanitarnu pomoć u odnosu na nacionalni dohodak. Međutim, umjesto kvantiteta za nas je mnogo bitniji konkretan učinak na terenu i stvarni doprinos unaprijeđenju kvalitete života ljudi.

Bosna i Hercegovina, u kojoj djelujemo još od 1995. godine, bez ikakve sumnje zauzima posebno mjesto u viziji razvojne saradnje Turske. Pored historijskih, kulturnih i međuljudskih veza, specifična sociološka i administrativna struktura Bosne i Hercegovine, kao i proces postratnog oporavka, učinili su razvojnu saradnju trajno važnim oblikom odnosa između naših zemalja. U tom kontekstu, Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) je od osnivanja svog ureda u BiH do danas realizirala više od 1.150 projekata i aktivnosti širom Bosne i Hercegovine, djelujući na području čitave države i dopirući do svih slojeva društva, u svim sektorima u kojima je postojala potreba. Ovakav pristup smatramo sastavnim dijelom našeg humanog opredjeljenja, te odgovornošću koja proizilazi iz naše historije.

Naše aktivnosti u Bosni i Hercegovini oblikovane su kroz četiri temeljna pravca djelovanja obuhvatajući cijelu zemlju, sve oblasti i segmente društva. Prvi pravac odnosi se na ekonomski razvoj i povećanje proizvodnih kapaciteta. U tom kontekstu ističu se projekti u oblasti poljoprivrede i stočarstva, tehnička podrška malim proizvođačima, jačanje zadruga i programi stručnog osposobljavanja. Kroz projekte plasteničke proizvodnje, pčelarstva i proizvodnje prehrambenıh proizvoda s dodanom vrijednošću nastojimo dati doprinos osnaživanju lokalne ekonomije.

Drugi pravac usmjeren je ka obrazovanju i razvoju ljudskih resursa. Uspostavljanjem raznih laboratorija, podrškom kroz tehničku opremu i jačanjem infrastrukture za praktičnu nastavu u obrazovnim institucijama na čelu sa univerzitetima, direktno doprinosimo jačanju ljudskog kapitala Bosne i Hercegovine. Projekti realizirani u ovoj oblasti omogućavaju mladima kompetentniji i konkurentniji izlazak na tržište rada. U tom smislu, kroz tehničke učionice i radionice koje smo uspostavili u protekle dvije godine, više od 7.000 mladih osoba steklo je stručno obrazovanje, čime je ostvaren konkretan doprinos njihovom zapošljavanju. Programi poduzetništva i tehničke obuke za mlade predstavljaju i ulaganje u smanjenje odliva mozgova, te povećanje lokalne zaposlenosti.

Treći pravac obuhvata zdravstvenu, administrativnu i socijalnu infrastrukturu. Podrškom kroz osiguravanje medicinske opreme bolnicama, jačanjem kapaciteta domova zdravlja i razvojem institucija socijalne zaštite pruža se direktna podrška najranjivijim kategorijama stanovništva. Projekti pristupačnosti za osobe s invaliditetom, kao i podrška rehabilitacionim centrima, doprinose jačanju socijalne inkluzije, dok unapređenje domova za starije osobe i centara za brigu o starijima imaju za cilj omogućavanje dostojanstvenog i sigurnog života za najiskusnije generacije društva. Paralelno s tim, TIKA u Bosni i Hercegovini provodi projekte usmjerene na jačanje administrativne i socijalne infrastrukture, s ciljem osiguravanja jednakog pristupa javnim uslugama za sve građane. Tehnička podrška lokalnim samoupravama, javnim institucijama i centrima za socijalni rad doprinosi unaprijeđenju kapaciteta lokalnih vlasti i podizanju kvaliteta usluga. Ove aktivnosti, pored razvoja institucionalnih kapaciteta, imaju za cilj postavljanje čvrstih temelja za održivi razvoj i dugoročnu društvenu stabilnost.

Četvrti pravac odnosi se na očuvanje kulturnog naslijeđa i jačanje društvene memorije. Restauraciju historijskih objekata ne posmatramo isključivo kao fizičku obnovu, već kao doprinos očuvanju zajedničke baštine čovječanstva. U tom smislu, uvjereni smo da projekti realizirani u Bosni i Hercegovini, poput obnove ćuprije u Konjicu i mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, doprinose jačanju kulture suživota, međusobnog poštovanja, uvažavanja i društvenog mira.

Pored toga, otvaranjem Muzeja genocida u Srebrenici 2025. godine, dat je doprinos jačanju kolektivne memorije i trajnom sjećanju na žrtve genocida počinjenog 1995. godine. Ovaj muzej nije samo prostor u kojem je dokumentovana tragedija, već i univerzalni centar sjećanja koji se obraća savjesti cijelog čovječanstva. Doprinos Turske u ovom segmentu ne ogleda se isključivo u izgradnji jednog objekta, već predstavlja jasno opredjeljenje u podršci pravdi, ljudskim pravima i kulturi mira. Vjerujemo da muzej predstavlja historijski zapis i odgovor u borbi protiv negiranja počinjenih zločina, ali i garanciju puta ka trajnom miru.

Razvojni pristup Turske u Bosni i Hercegovini zasniva se na dugoročnom povjerenju, a ne na kratkoročnoj vidljivosti. Za nas je suština u zajedničkom stvaranju i zajedničkom uspjehu. Vjerujemo da razvojna saradnja nije pitanje jednostrane „pomoći“ jedne države drugoj, već je pitanje zajedničke izgradnje budućnosti.

Zaključno, u vremenu transformacije globalne razvojne arhitekture, solidarnost i međusobno razumijevanje dobijaju na značaju više nego ikada ranije. Kao Turska, smatramo da stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine nose strateški značaj ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijeli region. U tom duhu, TIKA će nastaviti djelovati u skladu sa ovom vizijom, razvijati zajedničke projekte i ostati pouzdan partner Bosni i Hercegovini na njenom razvojnom putu.

Jer vjerujemo da istinski razvoj nastaje iz iskrenih partnerstava koja nadilaze granice, napisao je Abdullah Eren p redsjednik TIKA-e.

(Mostarski.ba)