U budžetu Vlade FBiH nema mjesta za Partizansko groblje

Nakon dva dana zasjedanja Parlamenta Federacije BiH sinoć je usvojen budžeta za ovu 2026. godinu.
Zastupnici Haris Šabanović i Edin Mušić uložili su četiri amandmana koje većina u Parlementu FBiH nije prihvatila.
“Činjenica je da je ovaj Budžet jedan od najskandaloznijih u posljednje vrijeme, sa projiciranim deficitom od 1.3 milijarde KM?!
Amandmanima smo tražili da Vlada FBiH podrži rad Željeznica koje su u ozbiljnim problemima, da podrže obnovu Partizanskog groblja u Mostaru, dodatno podrže investiciju u vodovod Kosor, te izgradnju ceste Mostar – Ruište – Konjic. Nažalost, ni u Vladi ni aktuelnoj većini u Parlamentu nema sluha za ove projekte, te nije prihvaćen nijedan naš amandman.
Ne znam šta me više čudi, ili izostanak sluha za Željeznice koje su u najvećoj krizi u posljednjih 10-15 godina, ili to da Vlada i većina koju predvodi SDP četvrtu godinu zaredom odbija dati i jednu jedinu konvertibilnu marku za Partizansko groblje u Mostaru, kakve li ironije”, poručuje Šabanović.
O tome šta predeviđa ovaj budžet, kako Vlada FBiH opravdava najavljeno i veliko zaduženje u ovoj i narednim godinama, ali i o drugim političkim aktuelnostima Šabanović je govorio za Hayat TV.
“Nažalost, i ove godine smo dobili budžet po hitnoj proceduri koji opet nije prošao zakonom definiran put – nije prošao ni nacrt ni javnu raspravu. Dakle, opet smo dobili budžet po principu uzmi ili ostavi i mi i ove godine imamo nezadovoljstvo što sadržajem budžeta, što načinom na koji je došao do zastupnika, naglašava Šabanović ukupno nezadovoljstvo budžetom”, smatra Šabanović i dodaje da se Vlada i ove godine opet puno zadužuje.
Sporno zaduženje na Londonskoj berzi
“Mi znamo i zbog čega i u tome i jeste glavni problem. Da se radi o zaduženju u korisne investicije, vjerujte da niko ne bi pravio problem. U takvim slučajevima nema ni pozicije ni opozicije. To je onda interes svih nas. Međutim, problem nastaje kada se zadužujemo za ono što se smatra svakodnevnom potrošnjom, posebno u kontekstu zaduženja na vanjskim berzama, kao sad na Londonskoj berzi. To je tip zaduženja u kojem dug dođe na naplatu u jednom danu i vi tad i taj dan morate imati ta sredstva na računu. Problem je dakle, što se zadužujemo po kamatnoj stopi od pet, šest posto, a da to nisu investicije. Nažalost, u planu budžeta za naredne tri godine predvidjeli su zaduženje svake godine u iznosu od dvije milijarde maraka za održavanje likvidnosti budžeta. To je znači jedna spirala duga u koju kada uđete ne možete izaći bez dužničkog ropstva ili bankrota”, naglašava Šabanović.
Vlada u izbornoj godini zaduživanjima otvara Pandorinu kutiju kroz budžet sa projiciranim deficitom.
“Ovakva zaduženja ugrožavaju i državu i državnu imovinu i budžet i život svih nas. Kada se ovako rapidno zadužujete, vrlo brzo dođe trenutak kad to više ne možete da vratite. Vlada sada zbog izborne godine i očuvanja socijalnog mira otvara ‘Pandorinu kutiju’, a onda će se neko trebati dobro namučiti da vrati svo to zlo nazad u kutiju. Mi dakle, imamo budžet sa projiciranim deficitom u iznosu od milijardu i po. To se odavno nije desilo u budžetu Federacije, precizan je Šabanović.
(Mostarski.ba)
■ Povezano

Šta se krije iza historijskog skoka izvoza bh. vojne industrije?

CIKBiH: Pripreme glasačkih listića za ponovne prijevremene izbore za predsjednika RS

Općina Jablanica raspisala poziv za idejno rješenje spomen-obilježja žrtvama poplava 2024.

Vanjskotrgovinski deficit BiH u 2025. iznosio 12,98 milijardi KM




