U EU na snagu stupa CBAM, u BiH moguće dodatno poskupljenje struje

Ostalo je još samo 10 sedmica prije nego što na području Evropske unije na snagu stupi Mehanizam za prilagađovanje ugljika na granicama (CBAM). S obzirom da BiH nije ispunila potrebne uvjete kako bi izbjegla CBAM taksu, za očekivati je da će doći do značanijeg udara na privredu. Prvenstveno na izvoznike.

Tim povodom Energetska zajednica objavila je danas izvještaj o spremnosti za CBAM kako za BiH, tako i za susjedne države poput Srbije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije. Portal Fokus donosi najvažnije nalaze izvještaja.

Kao što je poznato, da bi izbjegli da bh. izvoznici električne energije, cementa, čelika, aluminija ili đubriva budu primorani plaćati CBAM taksu, što će dobrano utjecati na njihovo poslovanje, država je trebala uvjesti sistem trgovanja emisijama ugljendioksida.

To još nije uradila, BiH je jedna od održava koja ne oporezuje emisije ugljendioksida (CO2) niti ima alternativne mehanizme za smanjenje emisija CO2.

U novom izvještaju Energetske zajednice navodi da zemlje Zapadnog Balkana, što uključuje i BiH jesu ostvarila stabilan napredak u povezivanju tržišta električne energije s EU i razvoju čiste energije.

Međutim, kada je riječ o integraciji tržišta električne energije — što je preduvjet za izuzeće od CBAM-a, kako se navodi u izvještaju, Srbija, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora približavaju se „tački bez povratka“ odnosno na putu su ka povezivanju s unutrašnjim tržištem električne energije EU, čak i prije pristupanja.

Bosnu i Hercegovine tu nema. A uzmu li se u obzir drugi nalazi iz izvještaja BiH je jednostavno “najlošiji đak” u regionu.

Kada je riječ o nalazima o spremnosti za CBAM, navedeno je da je ključni element ovog procesa je uspostavljanje robustnih sistema za praćenje, izvještavanje, verifikaciju i akreditaciju (MRVA). A BiH nije imenovala nadležno tijelo, nije definisala obuhvat operatera i gasova koji podliježu MRVA sistemu je definisan, nema sistema za izdavanje dozvola za emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG), nema planove monitoringa, kao ni akreditirana tijela za praćenje.

Kako se navodi u izvještaju, cijene električne energije na dan unaprijed u većini ugovornih strana blisko prate cijene na HUPX tržištu. Dodavanje CBAM troškova učinilo bi izvoz električne energije iz ovih zemalja u EU nekonkurentnim, jer bi on postao manje privlačan za uvoznike zbog sličnog nivoa cijena, ali i dodatnog administrativnog opterećenja koje CBAM podrazumijeva.

U izvještaju su napravljene i procjene troškova na godišnjem nivou za izvoznike u EU iz svake države u regionu. Prema ovim podacima, izvoznici iz BiH mogli bi biti suočeni s godišnjom sumom od 158.354.080 KM. Riječ je o CBAM troškovima.

“CBAM bi trebao biti most prema Evropskoj uniji, a ne prepreka. Napredak prikazan u ovogodišnjem izvještaju potvrđuje da CBAM može biti pokretač – a ne kočnica – regionalne saradnje u energetskoj tranziciji”, istakao je Artur Lorkowski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

(Mostarski.ba)