U Gazi raste pothranjenost, trećina stanovnika danima ne jede

UN-ov program pomoći u hrani upozorio je da gotovo svaka treća osoba u Pojasu Gaze danima ne jede. “Pothranjenost raste, a 90.000 žena i djece hitno treba liječenje”, navodi se u saopćenju Svjetskog programa za hranu (WFP).

Upozorenja na glad u Gazi pojačala su se ove sedmice. Prema podacima palestinskog ministarstva zdravstva, u petak je od pothranjenosti umrlo još devet osoba, čime je ukupan broj takvih smrtnih slučajeva od početka rata porastao na 122.

U petak je britanski premijer Sir Keir Starmer predložio da će Velika Britanija igrati ulogu u dostavi pomoći Gazi zračnim putem nakon što je više od trećine zastupnika potpisalo pismo u kojem se poziva vlada da prizna palestinsku državu.

To se dogodilo nakon što je izraelski sigurnosni dužnosnik rekao da bi se u nadolazećim danima moglo dopustiti zračno dostavljanje pomoći u Gazu – nešto na što su humanitarne agencije prethodno upozoravale da je neučinkovit način dostave zaliha u Gazu.

“Vijest da će Izrael dopustiti zemljama da zračno dostavljaju pomoć u Gazu stigla je prekasno – ali učinit ćemo sve što možemo da pomoć stigne ovom rutom”, napisao je Starmer u The Mirroru.

Starmer je također rekao da UK “hitno ubrzava napore” za evakuaciju djece kojoj je potrebna kritična medicinska pomoć u Velikoj Britaniji na liječenje.

Dok su lokalni mediji izvijestili da će Ujedinjeni Arapski Emirati i Jordan provesti najnovija dostavljanja, visoki jordanski dužnosnik rekao je BBC-u da njegova vojska još nije dobila dopuštenje od Izraela za to.

UN je opisao taj potez kao “odvraćanje pažnje od neaktivnosti” izraelske vlade. Taj potez uslijedio je usred rastuće međunarodne zabrinutosti zbog humanitarnih uvjeta u Gazi. U petak su Njemačka, Francuska i Velika Britanija pozvale Izrael da “odmah ukine ograničenja protoka pomoći“ na taj teritorij.

U zajedničkoj izjavi pozvali su na trenutni prekid “humanitarne katastrofe kojoj svjedočimo u Gazi” i samog rata, dodajući da Izrael mora “ispuniti svoje obveze prema međunarodnom humanitarnom pravu”.

“Uskraćivanje osnovne humanitarne pomoći civilnom stanovništvu je neprihvatljivo”, stoji u izjavi.

Glavni sekretar UN-a António Guterres rekao je da ne može “objasniti razinu ravnodušnosti i neaktivnosti koju vidimo kod previše ljudi u međunarodnoj zajednici – nedostatak suosjećanja, nedostatak istine, nedostatak humanosti”.

Obraćajući se globalnoj skupštini Amnesty Internationala, rekao je da je više od 1000 Palestinaca ubijeno pokušavajući doći do hrane od 27. maja – kada je Humanitarna fondacija za Gazu (GHF), koju podržavaju SAD i Izrael, počela distribuirati zalihe kao alternativu sustavu koji vode UN.

Američki sigurnosni izvođač koji je radio za GHF u maju i junu 2025. rekao je u petak za BBC da je “bez sumnje… svjedočio ratnim zločinima” tokom tog vremena.

Anthony Aguilar rekao je da je vidio kako IDF i američki plaćenici koriste bojevu municiju, artiljeriju, minobacačke granate i tenkovsku vatru na civile na mjestima distribucije hrane.

“U cijeloj svojoj karijeri nikada nisam svjedočio razini brutalnosti i upotrebi neselektivne i nepotrebne sile protiv civilnog stanovništva dok nisam bio u Gazi u rukama IDF-a i američkih plaćenika“, kazao je.

U svom odgovoru, GHF je rekao da su tvrdnje – koje su došle od “nezadovoljnog bivšeg izvođača radova koji je otpušten zbog nedoličnog ponašanja prije mjesec dana” – “kategorički lažne”.

U međuvremenu, budućnost pregovora o osiguranju novog prekida vatre i sporazuma o oslobađanju zarobljenika ostaje neizvjesna, nakon što su SAD i Izrael povukli svoje pregovaračke timove iz Katara.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da Hamas “zapravo nije želio sklopiti dogovor”.

“Mislim da žele umrijeti”, rekao je.

Hamas je izrazio iznenađenje američkim izjavama.

Visoki dužnosnik Hamasa također je rekao dopisniku BBC-a iz Gaze da su posrednici obavijestili da pregovori grupe nisu propali te da se očekuje povratak izraelske delegacije u Dohu sljedeće sedmice.

Izrael je početkom marta nametnuo potpunu blokadu isporuke pomoći i dvije sedmice kasnije nastavio vojnu ofanzivu protiv Hamasa, prekršivši dvomjesečno primirje. Izjavili su da žele izvršiti pritisak na grupu da oslobodi preostale izraelske zarobljenike.

Iako je blokada djelomično ublažena nakon gotovo dva mjeseca usred upozorenja globalnih stručnjaka na prijeteću glad, nestašica hrane, lijekova i goriva se pogoršala.

Većina stanovništva Gaze je više puta raseljena, a procjenjuje se da je više od 90% domova oštećeno ili uništeno.

 

(klix.ba)