U tri godine 30.000 više umrlih nego rođenih u BiH

Bosna i Hercegovina već godinama bilježi pad nataliteta i negativan prirodni priraštaj, što je jedan od najvećih demografskih izazova u našoj zemlji. Statistički podaci pokazuju da iz godine u godinu ima sve više umrlih nego novorođenčadi.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u 2023. godini rođeno je 24.938 beba, dok je umrlo 34.434 osoba. U 2024. godini rođeno je 24.598 beba, dok je umrlo 35.595 osoba. U odnosu na prethodnu 2025. godinu , zaključno sa septembrom, rođeno je 17.465 beba, dok je umrlo 26.600 osoba, piše Klix.ba.

Ako analiziramo podatke o prirodnom priraštaju, BiH je samo u te tri godine izgubila 29.628 stanovnika.

Podaci pokazuju da se negativni demografski trendovi u našoj zemlji ne zaustavljaju. Bosna i Hercegovina nema populacijsku politiku na državnom nivou, jer su nadležnosti podijeljene po entitetima.

O ovoj temi razgovarali smo s demografom Aleksandrom Čavićem, koji nam je rekao da Bosna i Hercegovina gubi stanovništvo zbog negativnog prirodnog priraštaja i migracija.

„Tendencija je jasna i takva je, godinama već bilježimo sve gore i gore rezultate u oblasti prirodnog kretanja stanovništva i te negativne tendencije, nažalost, ne jenjavaju. Zašto je to tako? S jedne strane, to je uzrokovano drugom situacijom. Podsjetiću vas da se broj stanovnika na nekoj teritoriji i njegove strukture formiraju na dva načina. Dakle, jedno je prirodno kretanje, a drugo je migracijsko kretanje. Mi, nažalost, imamo i jednu i drugu komponentu koja utiče na broj stanovnika sa negativnim predznakom. Dakle, mi „Gubimo stanovništvo zbog negativnog prirodnog priraštaja i negativnog migracijskog salda u smislu vanjskih migracija, odnosno kroz migracije. Ono što je problematično jeste da se ove dvije dimenzije, da tako kažem, međusobno uslovljavaju i postoji međuzavisnost“, rekao je Čavić.

Dalje objašnjava da, kada su u pitanju vanjske migracije, najviše učestvuje mlado stanovništvo srednje dobi, što je zapravo osnova za reprodukciju u sadašnjem i budućem periodu.

“Još problematičnije je to što ne gubimo samo stanovništvo u smislu migracija kao trenutni kvantum stanovništva, već i kao potencijal za reprodukciju u budućnosti. Šta nas je dovelo u ovu poziciju? Prije svega, to je bilo odsustvo strateškog pristupa u ovoj oblasti”, objasnio je.

Ističe da je neophodno da nadležne vlasti formulišu odgovarajuće politike u ovoj oblasti, prvenstveno demografsku strategiju. Naglašava da je važno formulisati ove dokumente i započeti njihovu dugoročnu implementaciju.

“Bez dugoročnog strateškog, planskog i sistemskog pristupa, nemamo šanse za uspjeh”, rekao je Čavić.

Čavić dodaje da je potrebno koristiti postojeće pozitivne primjere, bilo s lokalnog, kantonalnog ili entitetskog nivoa, ali i dobra iskustva iz drugih zemalja i jedinica lokalne samouprave izvan Bosne i Hercegovine. Takve prakse, ističe, treba detaljno analizirati i procijeniti njihovu primjenjivost u domaćem kontekstu.

Naprotiv, navodi da se oslanjanje na izolovane, pojedinačne mjere pokazuje kao pogrešan pristup, jer poboljšanje nataliteta i zdravlja stanovništva zahtijeva sveobuhvatnu akciju zajednice. Kako kaže, to uključuje poboljšanje općih životnih i zdravstvenih uslova, što direktno utiče na smanjenje smrtnosti, posebno među stanovništvom srednje i starije životne dobi.

“Zato je, smatram, pogrešno posezati za nekim čarobnim štapićem, za nekom ‘ad hoc’ mjerom koja bi dala neki magični rezultat. Dakle, ne postoji nijedna mjera, čak ni grupa mjera koja bi mogla dovesti do potpune rehabilitacije negativnih demografskih trendova koje bilježimo”, rekao je.

Čavić naglašava da od radne snage zavise održivost zdravstvenog i obrazovnog sistema, zadovoljavanje javnih potreba, penzioni sistemi i mnogi drugi faktori.

“Ako nemate dovoljan broj radnika, ne možete zadovoljiti javne potrebe u oblastima zdravstva, obrazovanja, infrastrukture, doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, tako da ne možemo obezbijediti dovoljno sredstava za penzije. U ovoj oblasti, ako danas svake godine uložimo 10 milijardi KM u rehabilitaciju plodnosti, rezultate nećemo dobiti najmanje dvije decenije”, objašnjava on.

Dodaje da je zbog toga potreban kompleksan strateški pristup.

“Tu strategiju bi trebali formulirati prije svega stručnjaci iz demografije, zatim i iz drugih oblasti koje su neophodne da bi se takva strategija uspješno formulirala. Ove strategije bi trebale doći i do lokalnih zajednica, odnosno Federacije putem kantona i lokalnih zajednica, kako bi svaka od njih mogla napraviti odgovarajuće strategije iz svoje nadležnosti i da one onda daju neku vrstu sinergetskog efekta”, zaključio je Čavić.

(Mostarski.ba)