Udruženje za modernu historiju predstavilo petnaest svojih izdanja u Muzeju Hercegovine

Udruženje za modernu historiju danas je u organizaciji Muzeja Hercegovine predstavilo petnasetak svojih izdanja objavljenih tokom protekle i ove godine.

O značaju i programskim učincima udruženja govorio je pomoćnik federalnog ministra za obrazovanje i nauku Jasmin Branković dok je sadržaj knjiga predstavio prof.dr. Husnija Kamberović.

„Vrijednost izdanja je višestruka jer se u njima obrađuju primarni izvori, dokumentacija iz arhiva ex Jugoslavije kao i nekoliko evropskih arhiva. Kao autori pojavljuju se najeminentnija imena savremene historiografije“, napomeno je direktor Muzeja Hercegovine mr. Asim Krhan.

Prema njegovom mišljenju posebnu pažnju bosanskohercegovačke javnosti zavrjeđuju knjige kao što je Zbornik radova „Prezentacija nasilja u jugoistočnoj Evropi 20.stoljeća“ Husnije Kamberovića, „Historičar u javnosti“ Edina Omerčića, „BiH u političkoj projekciji intelektualnih krugova 1991-1996“ „Handžar divizija, Waffer-SS u Bosni 1943-1945)“ čiji je autor Havije Bugarel (Xavier Bougarel), „Osuđenici na smrt 1945-1947.g. u BiH i Bibliografija „Slovo Gorčina“.

Govoreći o motivima objavljivanja i publiciranja rezultata novijih historijskih istraživanja prof.dr. Kamberović je kazao kako se prije svega radi o profesionalnoj odgovornosti s ciljem otvaranja historiografije široj naučnoj javnosti. „Ako historičari ne budu tražili načina kako prezentirati prošlost u „dubine društva“, onda će to učiniti neki drugi na način koji je mitomanski, a to niti nauci niti društvu treba. Trebali bi se suočiti s historijom onakvom kakva je ona bila jer samo je možemo kao takvu razumjeti i samo tako ona može imati utjecaja i na naše današnje djelovanje“, kazao je Kamberović.

Kao posebno vrijedno djelo izdvojio je knjigu o Handžar diviziji koja je orginalno objavljena na francuskom jeziku. Osnovna ideja koju prati Bugarel u istraživanjima su socijalni aspekti čime se argumentira ideja, da su ljudi, koji su ulazili u sastav te jedinice, ulazili bez jasne ideološke osnove. Dakako, bilo je i onih koji su imali i jasne ideološke motive. „Autor nije bježao ni od toga da pokaže da li je bilo i zločina. Bilo ih je. On jasno pokazuje da je ta divizija prije svega bila antipartizanska a među žrtvama su bili i neki muslimani i muslimanska sela koja su bila partizanski orjentirana“, kazao je Kamberović.

Iznimno važnim naučnim diskursom Kamberović smatra i knjigu njemačke historičarke Mari Žanin Čalić „Historija jugoistočne Evrope u globalnom kontekstu“ koja historiju posmatra još od vremena Aleksandra Makedonskog do promjene imena Makedonije u Sjevernu Makedoniju. „Iz nje možemo razumjeti koliko smo mi dio zajedničkih procesa koji se odvijaju u ovom dijelu Evrope“, pojasnio je Kamberović.
Neke od objavljenih knjiga su rezultat naučih konferencija koje je organiziralo Udruženje za modernu historiju kao što je Zbornik radova o interpretaciji nasilja u historiji XX stoljeća na području jugoistočne Evrope. Zanimljivim se čini da je jedan od zaključaka tih istraživanja bio da su ključne žrtve nasilja tokom XX stoljeća bili civili. „ To smo mogli vidjeti početkom XX stoljeća, na kraju Prvog svjetskog rata, tokom Drugog svjetskog rata i u ratovima 90-tih. Civili su ključne žrtve rata. I to ne usputne žrtve nego su najčešće bili glavni ciljevi nasilja“, istakao je Kamberović.
Tokom predstavljanja izdanja naveo je nekoliko naslova koji se odnose na period 90-tih godina XX stoljeća u periodu raspada Jugoslavije. Iz perioda socijalističke Jugoslavije izdvojio je knjigu o Pašagi Mandžiću i Tuzlanskom procesu kao i o Islamskoj zajednici u periodu od 1950 do 1970. godine.

„To nije priča samo o reisu Kemuri, već i odnosu države prema IZ-e i o tome kako su muslimani proživljavali to vrijeme, koliko je ona bila involvirana i koliko je ona bila instrument države“, pored ostalog naglasio je Kamberović.

Na kraju promocije izdanja prof.dr. Kamberović je obrazložio i šire društvene kontekste zašto je važno baviti se ovom vrstom historijskih istraživanja i prezentiranja naučnih činjenica.

„Kroz izdavaštvo i konferencije koje imamo šaljemo pozitivnu sliku o Bosni u inozemnim krugovima. Jako je važno kakvu ćemo sliku o sebi poslati drugima. Mi se moramo truditi da ta slika bude što vjernija sliko o nama. Zašto bismo mi kreirali mitsku sliko o našoj prošlosti. Takva slika nam ne treba. Nama treba vjerna slika naše prošlosti da je kao takvu ponudimo Evropi i da na taj način gradimo komunikaciju sa Evropom, na realnim činjenicama. Mitske predstave o našoj prošlosti ne doprinose ni nama, jer nas guraju u nove zablude. Vrlo je važno šta drugi misle o nama i da naša slika koju šaljemo bude što bliže nekoj realnoj slici koju živimo“, zaključio je Kamberović.

Kratkim osvrtima na sadržaje nekih od petnaest knjiga Udruženje za modernu historiju je probudilo pažnju mostarske naučne javnosti pa se s tim u vezi već planiraju pojedinačne promocije pojedinih izdanja.