Uticaj klimatske anksioznosti na mentalno zdravlje mladih u BiH

Pored brojih izazova koje nam ovaj svijet donosi, u posljednje vrijeme veliki fokus se stavlja na temu klimatskih promjena. Ove promjene su promjene u raspodjeli klimatskih faktora, nastale ljudskim uzrokom, što dovodi do bržeg zagrijavanja Zemlje i ekstremnijih vremenskih događaja (suše, poplave, nevremena).

Klimatske promjene nastale djelovanjem čovjeka, u konačnici najveću posljedicu imaju na svog uzročnika.

Pored vidljivih utjecaja u promjeni klime, postoje i „manje vidljivi“ utjecaju klimatskih promjena, kao što je utjecaj na mentalno zdravlje.

Povezanost klimatskih promjena i mentalnog zdravlja je tema koja sve više izlazi na površinu, a određena istraživanja daju odgovor na pitanje zašto, saopćili su iz Centra za psihološku podršku “Sensus“.

Istraživanja, uključujući izvještaj World Vision (2023.), pokazuju da mladi osjećaju duboku zabrinutost, tugu i osjećaj nemoći kada je u pitanju klimatska kriza.

Studija iz 2021. godine objavljena u časopisu “The Lancet” (engleski medicinski časopis) anketirala je 10.000 ljudi u dobi od 16 do 25 godina u 10 zemalja na svim kontinentima o njihovim mislima i osjećajima u vezi s klimatskom krizom.

Kako je istaknuto, 56 posto mladih se složilo s tvrdnjom da je čovječanstvo osuđeno na propast, a 45 posto je reklo da njihovi osjećaji u vezi s klimatskim promjenama utiču na njihov svakodnevni život.

Oko polovine svih anketiranih djevojaka i žena oklijevalo je imati djecu iz tog razloga.

Iz “Sensusa” navode kako se utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje naziva pojmom klimatska anksioznost.

Klimatska anksioznost manifestuje se kroz stalnu brigu o budućnosti planete, osjećaj odgovornosti i strah od nepopravljivih posljedica. Ovaj fenomen može uticati na svakodnevni život mladih, njihov emocionalni balans, motivaciju i socijalnu povezanost.

Poznato je da su mladi posebno osjetljivi na posljedice klimatskih promjena. Prijetnja je realna te će morat živjeti s njom dugi niz godina.

Osim toga, mladi emocije obrađuju drugačije, jer prefrontalni korteks nije u potpunosti razvijen prije 25. godine. To je dio mozga koji kontroliše veliki dio našeg ponašanja i emocija.

Mladi odrasli emocionalnije reaguju na događaje, još se ne mogu lahko odvojiti od prijetnje i logički i objektivno je obraditi.

Jedni od pratećih psihičkih simptoma mogu biti nesanica, panični napadi, gubitak apetita, intruzivne misli te opsesivno-kompulsivni obrasci ponašanja.  “Mladima želimo poručiti, da ‘Mi smo promjena’ i da možemo zajedno razgovarati o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i mentalnom zdravlju. ‘Mi smo promjena’ je ujedno i naziv prvog kampa za mlade u Bosni i Hercegovini koji ćemo realizovati u narednom period, sve s ciljem unapređenja mentalnog zdravlja mladih u ovako izazovnom period za sve, saopćili su iz Centra Sensus.

Projecat EcoMind je dio BOOST Balkans programa, koji proprovodi ALDA uz finansijsku podršku AFD.

(Mostarski.ba)