Vode u našoj regiji su još uvijek čiste, ali i ugrožene

Konferencija pod nazivom “Upravljanje vodnim resursima i vrednovanje vodnog nasljeđa”, koja ima za cilj jačanje svijesti i znanja građana o značaju očuvanja vodnih resursa, u organizaciji Grada Mostara i LDA Mostar održana je danas u Mostaru.

Poseban akcenat stavljen je na ulogu vodnih muzeja kao savremenih prostora za edukaciju, dijalog i zajedničko djelovanje zajednice.

Đenana Dedić iz LDA Mostar, rekla je, da konferencija treba da posluži kao jedna plaforma, kako donosiocima odluka odnosno institucijama, akademskim stručnjacima, tako i građanima i aktivistima.

“Potrebno je da razgovaramo o vrijednostima valorizaciji vode i vodnog nasljeđa, koliko nam je voda važna, koliko je ugrožena i šta mi svi zajedno možemo uraditi i doprinijeti da voda ostane čista i da ostane naša na ovoj planeti koju svi zajedno dijelimo. Poprilično je ugrožena i stanje nije nimalo dobro. Konferencija i cijeli ovaj projekat je šira platforma koja će svojim trajanjem, a projekat traje dvije godine kroz niz aktivnosti pružati takve platforme. Ono što je naša vizija, ideja i želja je osnivanje i vodnog muzeja u BiH. Vodni muzej nije projektna obaveza, ali je volja i želja nas projektnih partnera u BiH, to su Grad Mostar i LDA Mostar”, rekla je Dedić.

Sead Šašivarević iz Udruženja građana “Obećana zemlja” koje djeluje o Blagaju govorio je u uticaju projekta Gornji horizont rijeke o Hercegovini.

“Buna, Bunica, Trebižat, Studenčica, Jasenica, Neretva i Bregava su rijeke na kojima se mi kupamo, one su još uvijek, čiste. Naše djelovanje jeste da ih kao takve i sačuvamo. Mi smo sada svjedoci da su naše rijeke ugrožene sa svih strana. Ugrožene su nedostatkom svijesti građana koji te iste rijeke uzurpiraju, bacaju smeće, ispuštaju vodu iz bazena, kanalizaciju, s druge strane ugrožene su biznisom koji kroz projekte kao što je Gornji horizont prijeti doslovno da presuši Bunu, Bunicu i Bregavu. Istraživanje koje je radila jedna fondacija jeste da će Gornji horizonti uzeti vode koliko sva domaćinstva u BiH potroše za 6 godina. Velika je vjerovatnoća da će te rijeke presušiti, ja se iskreno nadam i pokušavam djelovati da se to ne desi, ali zamislite da nema izvora Bune, Bunice i rijeke Bregave”, rekao je Šašivarević.

Boban Jolović iz projekta Diktas II koji implemetira UNESCO vezan za zaštitu prekograničnih vodosnika koji uključuje Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Crnu Goru,  je rekao da, ukoliko se vratimo u prošlost i na sve one rezultate koje imamo u prethodnim decenijama možemo reći da još uvijek možemo govoriti o izuzetno dobroj kvaliteti voda na ovim prostorima.

“Svjedoci smo da za razliku od mnogih drugih stanovnika drugih evropskih zemalja, pogotovo u svijetu, još uvijek smo u prilici piti izuzetno pitku vodu sa naših izvorišta sa naše česme, što svakako ne znači da aspektu zaštite nećemo posvetiti izuzetno adekvatnu pažnju. Nalazimo se u području gdje vode prelaze granice, tako da su brojni vodonosnici gdje voda svoje da kažem porijeklo ima na teritoriji BiH, a izvori su locirani u priobalnom području Hrvatske. Isto tako u sjeverozapadnom dijelu BiH imamo zone koje su vezane za prihranjivanje u području Hrvatske, a izvorišta u području Klokota i bihaćke regije. Identična situacija je na prostoru Crne Gore i Albanije, tako da ova akcija za zaštitu ne može biti vezana samo za jednu državu, nego jedna regionalna inicijativa”, rekao je Jovović

Dodao je da će se kroz ovaj projekat pokušati implementirati dva potpuna monitoringa u dva vodonosnika, jednom između Hrvatske i BiH, drugom uzmeđu Albanije i Crne Gore.

“Monitorinzi će biti demonstracija svega onoga naučno ekspertskog u smislu šta trebamo imati da bi imali jasne argumente kojima ćemo reći da li je nešto dobro ili loše upravljanje, da li negdje trebamo popravljati stanje ili ga očuvati, ali u svakom smislu imati jasne indicije zasnovane na naučno ekspertskim rezultatima, rekao je Jovović.

Konferencija je održana u okviru dvogodišnjeg projekta AQUATIK-EU: Valorizacija vodnog naslijeđa Evrope, finansiranog kroz EU program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti (CERV). Projekt se provodi u partnerstvu sa 11 lokalnih samouprava i organizacija civilnog društva iz šest zemalja EU i Zapadnog Balkana. U Bosni i Hercegovini projekt implementiraju Grad Mostar i LDA Mostar.

(Mostarski.ba)