Zajimović: Održivi razvoj vakufa zahtijeva savremene pristupe i jasnu viziju

Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Senaid Zajimović, kaže da vakufi nisu pasivna baština, već su oni živi organizam koji mora stalno biti pokretan. Stoga, kako ističe, održivi razvoj vakufa zahtijeva savremene pristupe i jasnu viziju.

“To, prije svega, znači profesionalno upravljanje, jasne investicijske modele, partnerstva s lokalnom zajednicom, digitalizaciju i modernu menadžersku praksu, podršku svih organa Islamske zajednice”, kazao je Zajimović u intervjuu Feni.

Naglasio je da postoji Strategija razvoja vakufa i Direkcije, strategija ekonomskog jačanja, koju je Upravni odbor Vakufske direkcije usvojio 2024.godine. Zasnovana je na tri stuba: revitalizaciji zapuštenih i komasaciji usitnjenih vakufa, formiranju ekonomskih vakufa koji generiraju prihode za zajednicu, međunarodnim partnerstvima koja omogućavaju nova ulaganja.

“Obnovu Isa-begovog hamama u Sarajevu, izgradnju vakufskog trgovačkog centra u Sanskom Mostu, izgradnju i opremanje vakufskog kompleksa u Matuzićima (Doboj Jug), izgradnju velikog broja obdaništa u više gradova, obnovu vakufskog kompleksa na Buni i bazara u Mostaru, Studentski centar Islamske zajednice u Sarajevu, desetine novih poslovnih i stambenih objekata širom BiH. To su najuspješniji primjeri revitalizacije”, naveo je Zajimović

Vakufska direkcija danas raspolaže i značajnom vlastitom imovinom iz čijih prihoda finansira svoj rad i pomaže medžlisima u lokalnim projektima. Ono što je posebno naglasio jeste da su zahvaljujući tim projektima zaposlene stotine mladih ljudi i „to je najljepši dokaz da vakuf, kada se ispravno vodi, postaje motor razvoja“.

Vakufska direkcija osigurava i transparentnost u finansiranju, jer, kako Zajimović podsjeća, „transparentnost je temelj povjerenja“.

“Uveli smo moderne finansijske procedure, redovne interne i eksterne revizije, javne izvještaje i stroge mehanizme kontrole. Vakuf nije ničije privatno vlasništvo, on pripada zajednici, i odgovornost prema njemu mora biti maksimalna – naglašava on.

Također, razvijaju i fondove u koje se slijevaju sredstva domaćih vakifa, međunarodnih partnera i vlastitih prihoda. Fondovi omogućavaju obnovu porušenih i devastiranih vakufa, kao i izgradnju novih. Pri Vakufskoj direkciji djeluje sedam razvojnih fondova, među kojima i Vakufski fond za izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju vakufskih i vjerskih objekata.

“Dijaspora je jedan od najstabilnijih i najjačih stubova vakufa. Oni duboko osjećaju vrijednost amaneta i stalno su spremni podržati projekte. U toku je uknjižba i evidencija vakufa širom dijaspore, gdje je nakon agresije izgrađeno na stotine značajnih vakufskih objekata”, ističe Zajimović.

Saradnja sa zajednicama i institucijama je nezaobilazna, tvrdi on. Stoga, rade sa općinama, ministarstvima, međunarodnim organizacijama, univerzitetima i nevladinim sektorom.

– Bez zajedničkih napora ne bi bilo obnove historijskih objekata, socijalnih programa, obrazovnih projekata i kulturnih manifestacija. Možda je manje poznato, ali vakufi u BiH finansiraju veliki broj humanitarnih aktivnosti i obrazovnih programa. Posebno ističem manifestaciju „Dani vakufa“, koja se održava u više gradova širom države – naveo je Zajimović.

Na pitanje kako teče proces restitucije u BiH, Zajimović kaže da ni nakon tri decenije taj proces nije sistemski riješen, ponajviše zbog nedostatka političke volje za donošenje sveobuhvatnog zakona.

Vakufska direkcija, godinama vodi pravnu borbu i institucionalnu diplomatiju kako bi ukazala na nužnost povrata oduzete imovine.

Iako je do sada vraćen tek ograničen broj objekata i zemljišta, i to samo u privremeno korištenje, hiljade vakufskih parcela i dalje čekaju povrat. Pokrenuti sudski i upravni postupci sporo napreduju i često se odvijaju bez jasnog institucionalnog okvira.

Zajimović navodi da postoji određena saradnja s državnim i entitetskim nivoima vlasti, ali nedovoljna za efikasan i sistemski proces. Pitanje vakufa, dodaje, često se politizira, što potvrđuje primjer Lakišića harema u Mostaru i mnogi drugi slučajevi.

Uprkos tome, Vakufska direkcija nastavlja graditi dijalog i nuditi rješenja, jer je povrat vakufske imovine, poručuje Zajimović, „ne samo vjersko, nego i civilizacijsko pitanje“

Vakufska direkcija IZ u BiH ima i izuzetno dobru regionalnu saradnju, posebno sa islamskim zajednicama i vakufskim ustanovama u Srbiji, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Turskoj, Kuvajtu, Omanu, Kataru, Kraljevini Saudijskoj Arabiji, u cilju unapređenja vakufa i služenja široj društvenoj zajednici.

Na pitanje kako vakufi mogu doprinijeti mladima i ugroženima, Zajimović kaže da vakufi mogu otvoriti vrata mladima kroz mentorstva, stipendije, radna mjesta, sigurne prostore za razvoj i okupljanje.

“Historijski, vakufi su bili izvor socijalne sigurnosti. Ta tradicija se može i mora obnoviti. Danas, u vremenu u kojem se vrijednosti solidarnosti i zajedništva često gube, vakuf je tihi i stabilni podsjetnik na ono što je trajno. Vakuf nas uči da čovjek živi najduže kroz svoja dobra djela. To je poruka koja je danas možda potrebnija nego ikada”, naglasio je Zajimović.

Pokrenuli su više edukativnih programa, kampanja i publikacija za mlade, objavili više od 45 izdanja o vakufu. Rade sa školama, fakultetima i medžlisima.

Zajimović smatra da se u obrazovnim ustanovama vakuf trebao izučavati kao predmet, zbog njegove uloge u društvu.

Očuvanje historijskih vakufa, podcrtava Zajimović, je jedan od trajnih prioriteta.

“U saradnji sa stručnjacima iz BiH, Turske, Evrope i arapskog svijeta radimo na restauraciji objekata koji predstavljaju neprocjenjivu baštinu. Svaki obnovljeni hamam, most, han ili džamija nije samo građevina, to je povratak digniteta, identiteta i kontinuiteta jednog naroda – kaže on.

Govoreći o viziji i budućnosti vakufa, Zajimović, to je da vakufi postanu potpuno održivi i ekonomski snažni subjekti društvenog razvoja. U narednoj deceniji vidi vakufe kao pokretače zapošljavanja mladih, socijalnih programa, obrazovnih centara, kulturnih inicijativa.

“Nalazim se u posljednjim danima svog dugogodišnjeg mandata na čelu Vakufske direkcije. To nije bio posao, to je bila životna misija. U svakom projektu, u svakoj prepreci i svakom uspjehu stajala je ideja da čuvamo ono što su nam naši prethodnici amanetom ostavili. Zajedno sa svojim kolegama dao sam najbolje sate, dane i godine svoga života za razvoj vakufa. Ako sam nešto naučio u ovom periodu, onda je to da vakuf nije institucija, vakuf je srce Zajednice. Danas, kada se spremam predati dužnost svom nasljedniku, osjećam i ponos i tugu, ali i duboku zahvalnost Bogu i ljudima s kojima sam radio. Vakuf ostaje isti. A mi, koji ga privremeno vodimo, samo smo prolaznici koji pokušavaju ostaviti trag”, kazao je direktor Vakufske direkcije IZ u BiH Senaid Zajimović u intervjuu Feni.

(Mostarski.ba)