Zašto cijene goriva u BiH rastu uprkos jučerašnjem naglom padu cijene nafte?

Dok cijena nafte na svjetskom tržištu pada, gorivo u BiH prelazi 3 KM po litru. Postavlja se pitanje zašto se poskupljenja nastavljaju.

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini posljednjih dana bilježe nagli rast, iako se istovremeno na svjetskom tržištu bilježi pad cijena sirove nafte. Dok su prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku cijene nafte iznosile između 60 i 70 dolara po barelu, početak rata između SAD-a i Irana uzrokovao je nagli skok, pa je barel u jednom trenutku premašio 115 dolara, što je najviši nivo od početka rata u Ukrajini 2022. godine, piše Akta.ba.

U isto vrijeme cijene goriva u BiH počele su rasti gotovo preko noći. Benzin i dizel koji su se ranije prodavali za oko 2,30 do 2,40 KM po litru, sada na mnogim benzinskim pumpama prelaze 3,10 KM, dok je dizel na pojedinim lokacijama dostigao i 3,20 KM po litru.

Rat na Bliskom istoku pokrenuo šok na tržištu

Nagla poskupljenja energenata pokrenuta su ratom na Bliskom istoku i strahom od poremećaja u snabdijevanju naftom. Ključni razlog je situacija u Hormuškom moreuzu, jednoj od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta kroz koju prolazi oko 20 posto globalne trgovine naftom.

Zbog napada i prijetnji tankerskom prometu kroz ovaj prolaz, promet brodova naglo je opao, a dio proizvođača bio je prisiljen smanjiti proizvodnju. Takav scenarij doveo je do naglog skoka cijena nafte na svjetskim berzama, pri čemu je Brent nafta u jednom trenutku prešla 100 dolara po barelu, a pojedine procjene govorile su i o mogućem rastu do 150 dolara ukoliko bi sukob eskalirao.

Energetska tržišta reagovala su izuzetno osjetljivo na svaku novu informaciju o sukobu. Samo u jednom danu cijene su oscilirale za više desetina dolara, što pokazuje koliko geopolitika utiče na globalnu energetsku stabilnost.

Cijena barela pada, gorivo u BiH i dalje raste

Međutim, posljednjih dana situacija na svjetskom tržištu počela se mijenjati. Nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi rat mogao uskoro završiti i da su mogući pregovori s Iranom, cijene nafte počele su padati. Brent je tako sa vrhunca od oko 119 dolara pao na približno 85 do 90 dolara po barelu.

U trenutku pisanja ovog teksta cijena barela iznosi 89,46 dolara, što potvrđuje da je tržište već reagovalo na smirivanje geopolitičkih tenzija.

Ipak, dok cijene sirove nafte padaju, maloprodajne cijene goriva u BiH i dalje rastu. Ova situacija otvorila je pitanje da li su poskupljenja zaista posljedica promjena na svjetskom tržištu ili rezultat povećane potražnje i ponašanja distributera.

Strah od nestašica i stvaranje zaliha

Jedan od faktora koji je dodatno uticao na rast cijena jeste ponašanje potrošača. Nakon vijesti o ratu i mogućim poremećajima u snabdijevanju, mnogi građani počeli su stvarati zalihe goriva, što je povećalo potražnju na pumpama.

Takvo ponašanje često dodatno destabilizuje tržište, jer distributeri u kratkom roku podižu cijene kako bi reagovali na povećanu potražnju, bez obzira na to što se gorivo na pumpama prodaje iz ranije nabavljenih zaliha. Također, postavlja se pitanje – ako je prvobitni porast cijene goriva u BiH, netom od početka sukoba porastao usljed praćenja svjetskih tržišta, zašto ne prati i pad cijena na svjetskom tržištu?

Region reaguje, BiH bez mjera

Dok cijene goriva rastu, mnoge europske države pokušavaju zaštititi potrošače različitim mjerama. Neke zemlje regiona ograničavaju maksimalne cijene goriva ili privremeno smanjuju poreze i akcize kako bi ublažile rast cijena.

U međuvremenu, pitanje cijena goriva ponovo će se naći pred državnim parlamentarcima. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zakazao je za ponedjeljak sjednicu na kojoj će zastupnici razmatrati prijedlog zakona o ukidanju akciza na gorivo. Ukoliko bi zakon bio usvojen, cijena goriva mogla bi biti niža za oko 0,50 KM po litru, što bi predstavljalo značajno olakšanje za građane i privredu.

Tržište ili špekulacija?

Ako su poskupljenja opravdana rastom cijene barela, logično bi bilo očekivati da se i pad cijene nafte relativno brzo odrazi na cijene na pumpama. Međutim, dosadašnja praksa pokazuje da se u BiH cijene često brže povećavaju nego što se smanjuju.

Upravo zbog toga sve više ekonomista upozorava da je potrebna jasnija kontrola tržišta i transparentniji sistem formiranja cijena goriva.

Dok se svjetsko tržište stabilizuje i cijena barela pada, građani BiH i dalje plaćaju rekordno skupo gorivo.

(Mostarski.ba)