Zbog gužve na granicama privreda u BiH trpi velike štete
Privredne komore BiH upozoravaju na milijardne gubitke zbog gužvi na granicama i traže hitne mjere, nove prijelaze i ubrzanje protoka roba.
Predstavnici privrednih komora u Bosni i Hercegovini i institucija vlasti danas su na okruglom stolu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH) razgovarali o ključnim problemima u vezi graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine i zatražili hitne mjere kako bi se ubrzao protok roba i ljudi, smanjile gužve i spriječili veliki gubitici za bh. ekonomiju, piše Akta.ba.
Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić je, nakon okruglog stola o temi „Granični prijelazi u funkciji privrede BiH”, rekao da je vanjskotrgovinska razmjena u posljednjih 10 do 15 godina udvostručena, dok je broj graničnih prijelaza ostao gotovo isti.
“Imamo samo dva granična prijelaza sa svim inspekcijskim i sanitarnim službama, a više od 90 posto roba ide preko Gradiške, koja je žila kucavica bh. ekonomije”, naglasio je Egrlić.
Prema njegovim riječima, privreda BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, koja u turističkoj sezoni znaju trajati i do četiri sata. Posebni problemi postoje u Brčko distriktu BiH, gdje most nije u funkciji za robni promet, kao i na prelazima prema Srbiji i Crnoj Gori.
Egrlić je pozvao na ubrzanje pregovora i donošenje novog sporazuma o graničnim prijelazima, otvaranje novih prijelaza sa kompletnim inspekcijskim službama, te usklađivanje radnog vremena postojećih prijelaza, posebno u sezoni izvoza voća i povrća.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da je ključno povećati vanjskotrgovinski obim poslovanja bh. kompanija, naglašavajući značaj tržišta zapadnoevropskih zemalja.
Košarac je upozorio na probleme u funkcionisanju graničnih prijelaza, posebno na prijelazu Stara Gradiška, gdje hrvatska strana, kako je naveo, nije instalirala neophodne inspekcijske službe za implementaciju statusa graničnog prijelaza prve kategorije.
“Više od 90 posto roba koje podliježu fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru ide upravo preko Gradiške, što izaziva zabrinutost”, rekao je Košarac.
Dodao je da postoji jedinstven stav o potrebi otvaranja novih BIP-ova (graničnih prijelaza prve kategorije) i da će Mješovita komisija u narednim sedmicama raspravljati o tom pitanju prilikom formulacije međunarodnog ugovora između BiH i Hrvatske.
“Evropska unija treba da nas tretira kao partnere, a ne kao puke izvršioce ambicija bilo koje zemlje članice”, naglasio je Košarac.
Naglasio je da ne zagovara recipročne mjere jer bi one umanjile vanjskotrgovinsku razmjenu, što nam, kako je rekao, nije u interesu.
Predsjednik Mješovite komisije za praćenje provođenja ugovora između BiH i Republike Hrvatske Zlatko Vranješ potvrdio je da su započeti razgovori o novom ugovoru o graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske.
“Spremni smo na otvaranje pet do šest novih kontrolnih punktova, a neki prijelazi koji su do sada bili putnički, biće pretvoreni u međunarodne”, dodao je Vranješ.
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić naglasio je značaj graničnog prijelaza Gradiška, kroz koji godišnje prolazi 120.000 uvoznih pošiljki.
“Ukoliko prijelaz ne zadrži status prve kategorije, ekonomija će imati ozbiljne posljedice. Veliki broj investitora već je otvorio pogone između Banjaluke i Gradiške upravo zbog blizine autoputa i granice”, dodao je Račić.
(Mostarski.ba)
