Zbog havarije na izgradnji HE Dabar: Stanovnici Berkovića imali pitku vodu, sad im servirana tehnička!

Više od 2.000 stanovnika male hercegovačke općine Berkovići i pograničnih sela susjedne Bileće skoro tri sedmice zbog havarije na izvorištu Vrijeka, uzrokovane izvođenjem radova na izgradnji hidroelektrane (HE) Dabar, nema pitku vodu. Tako je, najprije, došlo do zamućenja vode u kojoj je zvaničnom analizom utvrđeno prisustvo amonijaka, željeza i teških metala, a potom i do prekida vodosnabdijevanja.

Mještani se dovijaju na razne načine, vodu kupuju, donose iz susjednih mjesta ili koriste, a od utorka su počeli postepeno dobivati tehničku vodu.

To je kratkoročno gašenje požara, rekao bih, jer sve što rade na rezervoaru i pumpnoj stanici trenutno je improvizacija i eksperiment – kaže u razgovoru za „Dnevni avaz“ načelnik Berkovića Bojan Samardžić.

Suština je, govori nam, da je problem nastao na izgradnji HE Dabar, tačnije prilikom radova iskopa za mašinsku zgradu, gdje je došlo je do otvaranja taverne s vodnim tokom. Poslije je, navodi, došlo do obrušavanja materijala, budući da je pumpno postrojenje u neposrednoj blizini, stvaranja mulja i, ukratko, zagađenosti.

Naglašava da je puno veći problem nastao prilikom pokušaja sanacije izvorišta Vrijeka, odnosno otklanjanja problema kada su kavernu s vodnim tokom pokušali betonirati.

Tada je došlo do curenja cementnog mlijeka u upojni bunar i iz predostrožnosti su isključenje pumpne stanice. Obrazloženje je bilo da ćemo vodonasnabdijevanje dobiti u roku od 24 sata – govori nam Samardžić.

Za danas je konačno zakazan sastanak s predstavnicima „Elektroprivrede RS“, Hidroelektrana na Trebišnjici i HE Dabar na kojem Samardžić i kompletno stanovništvo Berkovića očekuju da se nađe trajno rješenje.

Tehnička voda nije rješenje. To je za nas, jednostavno, neodrživo. Svi smo u riziku, zdravstvo, škola, vrtići, porodice s djecom. Ovo nije stvar komunalnog problema već pitanje zdravstva, dostojanstva i opstanka – poručuje Samardžić.

HE Dabar je dio famoznog projekta „Gornji horizonti“, koji predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera. Pojednostavljeno, preusmjerava se voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice u svrhu hidroenergetskog iskorištavanja. HE Dabar za potrebe „Elektroprivrede RS“ gradi kineska kompanija „China Gezhouba Group Corporation“, a finansira kineska Eksim banka.

Među ključnim zamjerkama koju pravni eksperti i organizacije za zaštitu okoliša upućuju institucijama RS je netransparentnost ugovora koji su potpisani za izgradnju HE Dabar. Na netransparentnost i nedostavljanje blagovremenih informacija upozorava i Samardžić.

Kao načelnik, a i stanovništvo, razumijemo da se radi o složenom projektu i da može doći do havarije i nepredviđenih okolnosti. Ali, ta nestransparentnost je neprihvatljiva, pogotovo činjenica da 15 dana nisu pokazali spremnost za razgovor – ističe Samardžić.

(Avaz)