Obilježavanje Dana državnosti BiH na Bobovcu

Šestu godinu nekoliko nevladinih organizacija organizuje obilježavanje 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, na kraljevskom gradu Bobovcu, pored Vareša.

U organizaciju su uključeni Srpsko građansko vijeće, Hrvatsko narodno vijeće, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Merhamet, Radničko kulturno – umjetničko društvo “Proleter” i Asocijacija nezavisnih intelektualca “Krug 99”, javlja Anadolu Agency (AA).

“Ova manifestacija se održava na način koji bi trebao da senzibilizira našu javnost prema onome što jeste Bosna i Hercegovina, ne u sadašnjem trenutku koji je takav kakav jeste i izaziva razne nedoumice, nego da senzibilizira našu javnost sa svojom domovinom i državom, da jedni drugima pruže ruku i da obnove svoju kulturu života u različitosti, razumijevanju i toleranciji”, pojasnio je koordinator nevladinih organizacija i predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualca “Krug 99” Adil Kulenović.

Kako je kazao, iz tog razloga su htjeli da se Dan državnosti Bosne i Hercegovine ne obilježava tek forme radi sa zastavama i na nekim tradicionalnim mjestima, nego baš na simboličnom mjestu – kraljevskom gradu.

“Posljednji bosanski kralj je stolovao na Bobovcu. Hoćemo da se vratimo svojim korijenima. Nakon dugovijekovne okupacije Bosne i Hercegovine pod kojom je živjela kroz stoljeća, Bosna i Hercegovina se ipak 1943. godine vratila sama sebi. Te 1943., na drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, donesena je konačna odluka o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, obnovi stare državnosti. Velika je zasluga ZAVNOBiH-a za obnovu državnosti Bosne i Hercegovine, ali on se takođe mora posmatrati kao historijska činjenica. Historija se ne odvija samo u jednom trenutku i ostaje takva zauvijek. Historija je uvijek podložna promjenama i razvoju u zavisnosti od raznih okolnosti – političkim, ekonomskim, kulturnim”, rekao je Kulenović.

Podsjetio je da je te 1943. godine rečeno da Bosna nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego da je i srpska i hrvatska i muslimanska.

“I to je u tim historijskim okolnostima sigurno bilo nešto najvažnije. Ali, nedostatak je bio u tome što nije rečeno da je Bosna i bosanska. Da je država svih njenih ljudi, svih građana bez obzira da li se etnički, konfesionalno ili na drugi način izjašnjavali. Raspadom Jugoslavije došlo je i do nužnog formiranja identiteta i suvereniteta, teritorijalne nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koja je potvrđena ne samo u referendumu, nego bih rekao i krvavim ratom”, izjavio je Kulenović.

Smatra da se Bosna i Hercegovina od te prve faze morala razvijati dalje.

“Sada, u ovom trenutku pred ovim generacijama je historijska odgovornost da se konačno napravi historijski pomak kako bi izašli iz ovog etno plemenskog načina razmišljanja, kako bismo izašli iz stanja devetnaestovjekovnog koncipiranja onoga što jeste jedno društvo i država, da konačno uđemo u zajednicu modernih evropskih država”, istakao je Kulenović.

Mišljenja je da to što je Bosna i Hercegovina zajednica koja ima multietnički karakter ”ne bi trebalo da bude prepreka njenom ulasku i stasavanju u modernu civilizaciju”.

“Prvi razlog je taj što danas u svijetu živi između 5.000 i 7.000 različitih naroda ili etničkih grupa. Svi ti narodi su u određenim državnim, društvenim, političkim i ustavnim određenjima našli svoje mjesto i pozicije i izgradili mogućnost za svoj slobodan i nesmetan razvoj. Danas u svijetu ima oko 200 članica Ujedinjenih nacija. Ne može svaka etnička grupa biti istovremeno i država jer bi to značilo neki novi treći svjetski rat”, pojasnio je Kulenović.

Kompletan tekst je na linku