Obilježavajući trideset godina od genocida u Bosni i Hercegovini, Međunarodni forum Bosna (MFB) organizira 20. međunarodnu konferenciju “Jedinstvo i pluralnost u Evropi (ICUPE20)” s glavnom temom “Topografije nasilja: mjesta pamćenja i genocidno naslijeđe”.
Konferencija će biti održana 27. i 28. jula 2025. godine u Hotelu Bristol u Mostaru.
“U skladu s Rezolucijom 78/282 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kojom je 11. juli proglašen Internacionalnim danom sjećanja i refleksije na genocid u Srebrenici 1995. godine, 20. međunarodna konferencija Jedinstvo i pluralnost u Evropi ima za cilj doprinijeti globalnoj odgovornosti na koju rezolucija poziva, ali i ukazati na trajući odjek iskustva genocidskih ideologija i djelovanja u Bosni i svijetu” navode organizatori.
Imajući u vidu da Rezolucija 78/282 GS UN odražava rastući međunarodni konsenzus da su održavanje pamćenja i obrazovanje ključni instrumenti u prevenciji budućih zločina, članovi Međunarodnog foruma Bosna prepoznali su odgovornost da kroz naučne rasprave, znanstvene publikacije i Međunarodnu ljetnu školu “Mladi i naslijeđe” utječu na oblikovanje akademskog i javnog diskursa o genocidskim politikama i njihovim iskazima i da ukazuju na moguće puteve kosmopolitskog djelovanja i gradnje pravednog mira.
“Konferencija je zacrtana kao doprinos naučnomom objektiviziranju odnosa genocida i mjesta. Ona nastoji doprinijeti raspravama koje su vođene od ranog koncepta genocida Rafaela Lemkina već u djelu Axis Rule in Occupied Europe (1944) da je uništenje kulture, sakralnih prostora i sadržaja, kulturnog naslijeđa sastavni dio genocida a ne njegova periferna posljedica, do njegovog sužavanja u konačnoj verziji konvencije UN o genocidu (1948). Mjesta obilježena genocidom nisu samo fizičke lokacije, već prostori društvene dezintegracije i, istovremeno, mogući prostori otpora, sjećanja i oporavka” istaknuto je.
Rasprave u okviru konferencije bit će usmjerene na pokazivanje:
- kako prostori svjedoče traumu, kakav je odnos prostora i ljudskog iskustva boli — preživljenih zločina i gubitaka;
- načina na koji razaranje mjesta utječe na ljude — kako na pojedinačnoj, tako i na kolektivnoj razini;
- kako prostori bivaju transformirani u tokovima suočavanja sa traumom, uključujući njihovu ulogu u društvenom oporavku;
- kako preživjeli i generacije oblikovane historijskom traumom konstruiraju odnos prema prostorima obilježenim nasiljem.
“Posebna pažnja bit će usmjerena na iskustvene i simboličke iskaze krajolika traume, uključujući i rasprave zasnovane na konceptu “mjesta bola” – kako antropolog Hariz Halilovich obilježava putanje i iskustva ljudi nasilno protjeranih iz njihovog zavičaja i mentalne slike, mape i običaje koje na tim putevima izgona i traženja povratka ili novog središta svog svijeta ustrajavaju u transgeneracijskom procesu preživljavanja genocida. Programom je predviđeno promišljanje koncepta ‘razvoja aktiviranog traumom’, koji u studijama odnosa ljudi i kulturnog naslijeđa u suočavanju sa traumom definira Amra Hadžimuhamedović, tražeći odgovor na pitanje kako mjesta obilježena patnjom mogu postati laboratorije otpornosti, sjećanja i transformacije” naveli su iz MFB.
(Mostarski.ba)
