Općina Doboj jug spada medu novoformirane općine u BiH. Općina po veličini nije velika, zauzima površinu od 10 km2, ali je njena prednost u odnosu na druge općine dobra saobraćajna povezanost. Ona se nalazi na saobraćajnim putnim komunikacijama Zenica-Doboj jug-Doboj, odnosno Zenica-Doboj jug-Usora-Tešanj-Teslić. Čine je dva ruralna naselja: Matuzići i Mravići
Doboj jug leži u trokutu izmedu rijeka Bosne i Usore. Obale ovih rijeka su pogodne za razvoj ribolova. Na ovom području se organizuju raznovrsna takmičenja ribolovaca jer je medurječje izuzetno pogodno za sportski ribolov.
Prostor općine Doboj Jug se nalazi u regiji Centralne Bosne, na ušću rijeke Usore u Bosnu uz magistralne ceste M17 Bosanski Šamac-Sarajevo-Mostar i M-4 Doboj-Teslić-Banjaluka. Smještena je sjeverno od općine Tešanj, na oko 5 km južno od Doboja, oko 80 km istočno od Banjaluke, 60 km zapadno od Tuzle, te oko 150 km sjeverno od Sarajeva. Dio budućeg autoputa na Koridoru Vc prolazit će i kroz općinu Doboj Jug i upravo se očekuje da će budući autoput predstavljati izvanrednu razvojnu šansu integrirajući ovu regiju u evropsku putnu mrežu, pa i u Evropu. Općina se također nalazi u neposrednoj blizini željezničkog pravca Šamac-Sarajevo-luka Ploče, kao i željezničkog čvorišta Doboj. Na području Općine živi cca 4 500 stanovnika.
Historija
Prisustvo ljudi na ovim prostorima seže i u prahistorijsko doba, ali značajnih arheoloških iskopina nema. Najstariji historijski dokazi dolaze iz perioda Rimske imperije, a to su dijelovi rimskih kovanica i nadgrobni spomenik na uzvišenju Vila. Iz doba srednjovjekovne Bosne gotovo i nema spomenika.
Na širem prostoru u okolini Doboj Juga posljednji stećak u mahali Bedaci (naseljeLepenica) izdrobljen je 1930-ih godina i iskorišten za gradnju. Prema narodnoj predaji, naselje Matuzići dobili su ime po Matuzima koji su krajem 15. stoljeća došli na ove prostore iz Crne Gore.
Pod austro-ugarskom upravom i za vremena kraljevine Jugoslavije, prostor Doboj Juga je pripadao srezu Tešanj, a od 1952. godine dodijeljen je srezu Doboj. U vrijeme austrougarske vladavine, na lokalitetu ušća rijeke Usore u rijeku Bosnu počela je eksploatacija kamena. Za potrebe prijevoza tog kamena, ali i potrebe prijevoza sirovina (prvenstveno drveta) i prijevoza ljudi, izgrađena je uskotračna šumska željeznička pruga Doboj – Teslić, koja je prolazila kroz naselje Matuzići. Popularni voz “Ćiro” bio je jedino sredstvo saobraćanja sve do 1967. godine, kada je prestao s upotrebom, jer je izgrađen magistralni put Doboj – Teslić..
Općinu Doboj-jug čine dva ruralna naselja: Matuzići i Mravići
Prilikom istraživanja historije Matuzića, historičar Zavičajnog muzeja Doboj, prof. Brano Belić je 25. oktobra 1985. godine, u emisiji bivše JRT “Znanje-imanje“, koja se snimala iz Matuzića, rekao da su Matuzići dobili ime po Matuzama, a to je rodovsko ime doseljenika iz Crne
Gore, najvjerovatnije iz graničnog područja prema Hercegovini. U Crnoj Gori i danas postoji naselje koje se zove Matuzi.
Doseljenici su se naselili na ova područja krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Zatekli su mirno stanovništvo srednjovjekovne Bosne, pa su se sa
njima tokom vremena izmiješali. Predaja govori da su u selu bili nekakvi Matuše, Matuzi, Matuže, da su bili krupni ljudi, a na uzvišenju zvanom Vis imali su crkvu. Nažalost, do danas, na lokalitetu Vis nikada nisu vršena bilo kakva arheološka istraživanja, pa se ova teza uzima sa rezervom. Prema pisanim izvorima, o kojima je najviše pisao Matuzićanin Ahmed Aličić, ovo naselje počelo se razvijati kao seoce prastarog imena Matuzići koje leži na ušću rijeke Usore u Bosnu. “Dvije rijeke s dvije strane, među njima rodno polje i iznad njega obronci okićeni zelenim baščama, iz kojih bojažljivo vire crveni i garavi krovovi posavskih čardaklija – to su Matuzići.“ Tako piše
Ahmed Aličić u svom radu objavljenom u ”Novom Beharu” XV/1942-43, 1, 28–31. pod naslovom ”Na sastavcima Usore i Bosne u prošlosti i
sadašnjosti”.
Turizam
Pored nekoliko spomenika i ostataka kulturno-historijskog nasljeđa, geografski položaj i blizina tešanjske i dobojske tvrđave, tesličke banje i dr. turističkih znamenitosti ovog regiona pružaju dobru osnovu i potencijal za razvoj turizma na ovom području. Jedan takav je i obelisk-stari spomenik koji se nalazi na lokalitetu Gradina u Mravićima uz magistralni put.
Perspektivu razvoja turizma na ovom prostoru predstavlja blizina putnih saobraćajnica što pogoduje razvoju trgovine i ugostiteljstva. Već postoji značajan broj lijepih turističko-ugostiteljskih objekata namjenjenih prvenstveno turistima u tranzitu. Doboj Jug leži u trokutu između rijeka Bosne i Usore. Obale ovih rijeka su pogodne za razvoj ribolova. Ovdje se organizuju raznovrsna takmičenja ribolovaca, jer je međurječje izuzetno bogato ribom. Na području općine Doboj Jug aktivno djeluje i sportsko-ribolovno društvo „Kulina“ sa svojim ribarskim domom smještenim uz magistralnu saobraćajnicu pored rijeke Bosne.
Rijeka Bosna u ovom dijelu ima i najveću dubinu na cijelom svom toku od oko 22m.
Na području Općine postoji i poznato lovno područje „Dubrave“ bogato fazanima, zečevima i lisicama. Na navedenom lovnom području lovačko društvo „Srndać“ ima izgrađenu lovačku kuću koja je udaljena od centra općine 4 km i nalazi se pored magistralnog puta M-4, Doboj-Teslić.
O ljepoti ovog dijela Bosne mnogi su se divili i ponešto zapisivali kao što su poznati putopisci Evlija Čelebija ili Džon Artur Evans. Ovaj posljednji, prateći austrougarskog vojskovođu Eugena Savojskog koji je došao u Bosnu u namjeri da je okupira posebno se divio ljepotom krajolika uz dolinu rijeke Usore i Bosne napisavši da nigdje nije vidio kao ovdje tako lijep božiji dar, misleći na prirodne ljepote ovog krajolika.
Poljoprivreda
Poljoprivreda je uglavnom individualna, mada se u posljednjih desetak godina, putem osnivanja Udruženja poljoprivrednika Doboj-Jug pokušava imati organizovani pristup unapređenju i razvoju poljoprivrede (mini farme, otkup mlijeka itd). Stanovništvo koje nije u stalnom radnom odnosu uglavnom se bavi poljoprivredom na malim parcelama (njive i bašte) na kojima sadi žitarske, povrtlarske i voćarske kulture radi vlastitih potreba. Iako obradive površine zahvataju 64% teritorije općine, nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene, posebno iz razloga što su to usitnjeni posjedi na kojima se obično grade stambeni i privredni objekti. Vrlo mali dio poljoprivrednih proizvoda se prodaje i izvozi jer su to uglavnom mliječni proizvodi, jaja i meso ili nešto malo kultura iz plasteničke proizvodnje.
Ovakav način organizacije poljoprivrede otežava plasman robe na tržište, pa je osnovano udruženje poljoprivrednika “Zelena polja” s ciljem obuke poljoprivrednika, unaprijeđenja poljoprivredne proizvodnje, nabavke nove mehanizacije i poboljšanja uslova za plasman poljoprivrednih proizvoda. Takvu inicijativu podržala je i italijanska organizacija GVC koja putem mikrokredita ulaže u poljoprivredu: pčelarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo (uzgoj voća i povrća u plastenicima), ovčarstvo i govedarstvo.
Značajna oblast poljoprivrede je i cvjećarstvo posebno jer se u Doboj-Jugu nalazi agro vrtni centar za uzgoj, uvoz i izvoz cvijeća.
Mostarski.ba/ Iz prošlosti Matuzića, sjedišta današnje općine Doboj Jug, https://visitmycountry.net/
