Na današnji dan 23. 6.

1962. – Rođen Admir Glamočak. Admir Glamočak rođen je 23. juna 1962. godine u Sarajevu. Diplomirao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu u klasi profesora Bore Stjepanovića 1984/85 godine. Bio je student prve generacije upisane na Odsjek za glumu. Već u toku školovanja igra neke od zapaženih teatarskih uloga, a posebno je upamćen njegov udio u kultnoj predstavi Otvorene scene Obala – “Audicija”.

Nakon završenog studija ostaje na Akademiji kao asistent, da bi u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, bio imenovan za dekana Akademije. Za svo to vrijeme nastavlja svoj uspješni rad u pozorištu i na filmu. Ostvaruje niz odličnih uloga u predstavama poput “Kraj igre” (režija Sulejman Kupusović), “Pukovnik ptica” (režija Dino Mustafić), “Mjerom za mjeru” (režija Aleš Kurt), itd. Također, u nekoliko navrata se okušao i kao reditelj. U Narodnom pozorištu u Sarajevu režirao je “San ljetne noći”, “Bolest mladeži” u Kamernom teatru 55, “Šta ćemo sad?” u Pozorištu mladih u Sarajevu…

Ipak, najzapaženija je njegova uloga pedagoga. Kao profesor na predmetu Gluma odškolovao je nekoliko uspješnih generacija glumaca, a sa podjednakim glumačkim angažmanom igra i u profesionalnim produkcijama i u ispitnim predstavama na ASU. Dobio je nagrade “Zlatni lovorov vijenac” – Internacionalni teatarski festival MESS, “Golden Rose of Peace” – kao najbolji glumac 1997., “Mala mostarska liska” 2005. godine…

2017. godine preminuo je akademik dr. Ibrahim Pašić. Bio je profesor na Odsjeku za historiju Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru te profesor na Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini, kao i jedan od osnivača Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Bavio se prvenstveno starijom i srednjovjekovnom prošlošću Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, a naročito pitanjima etnogeneze i historijske onomastike te bosanskim stećcima i muslimanskim nišanima u Bosni.

Uz veliki broj pojedinačnih radova i druge za objavljivanje priređene studije, objavio je sljedeće knjige: Zločin u Ahatovićima (1993), Toponimska srbizacija Glasinca (1996), Od hajduka do četnika: Stradanja i genocid nad glasinačkim Bošnjacima od najstarijih vremena do 1994. godine (2000), Kulin i Prijesda: Dva imena ilirskog porijekla u vladarskoj dinastiji srednjovjekovne Bosne (2006), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 1, Od planine Romanije do istočnih granica rimske provincije Dalmacije(2008), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 2, Mile i Moštre: Ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, stećka i Crkve bosanske (2009), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 3, Tračko ime Bosna i Tračani u Bosni (2012), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 4, Gotizmi i ilirizmi u Kulinovoj povelji (2013) i Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini (2017).

Njegovo kapitalno djelo jeste upravo knjiga Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini, za koju je dobio specijalnu nagradu „Hasan Kaimija“. Riječ je o opsežnoj monografskoj studiji koja predstavlja svojevrsnu historiju bosanskog stećka i muslimanskog nišana u Bosni i dosad najcjelovitiji rad o kontinuitetu bošnjačke sepulkralne kulture od vremena srednjovjekovne pa do vremena osmanske Bosne i dalje. Prateći povijesno-tradicijski kontinuitet između stećka i nišana, ova knjiga daje odgovore na brojna važna pitanja bosanske historiografije, a sve na temelju originalnih autorovih istraživanja kojima su obuhvaćene sve značajne nekropole stećaka i stara muslimanska grobišta u Bosni.

Posebno su značajne i autorove knjige iz niza Predslavenski korijeni Bošnjaka, koje su isto tako posvećene dosad slabo ili nimalo poznatim pitanjima najstarije prošlosti Bošnjaka i Bosne, a koje također na svoj način ukazuje na neupitnu historijsku utemeljenost i Bosne kao države i Bošnjaka kao naroda.

Smrt akademika Pašića predstavlja veliki gubitak za sve nas, ali istovremeno budi svijest o zaokruženju jedne odvažne ljudske avanture na produbljivanju znanja o Bosni i starobosanskom biću. Akademik Ibrahim Pašić bio je nepokolebljivi istraživač bosanske povijesti i njezinih glavnih tokova koji su iz dubina vremena došli do nas današnjih i bitno nas odredili. Beskrajno smo mu zahvalni na knjigama o Bosni kojima je rasvjetljavao naše postojanje u oskudnim vremenima.

                               U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.

(Mostarski.ba/Historija.ba/Biserje.ba)