Logoraši Mostara o zatvorenoj kapiji Heliodroma: Testiraju naše strpljenje, nastavljaju politiku 90-ih

5 Min Read

Bivšim logorašima logora Heliodrom ni ove godine nije dozvoljeno polaganje cvijeća ubijenim građanima Mostara u ovom logoru u kojem je bilo zatočeno više od 10 000 ljudi, od kojih 6000 Mostaraca.

Udruženje logoraša Mostar ustrajno se bori da se bivšim logorašima omogući pristup Heliodromu i drugim nekadašnjim lokacijama zatočenja na području Mostara.

Pristup nije bio omogućen ni ovaj put, objekat logora nije obilježen kao mjesto zatočenja dok se istovremeno planira izgradnja muzeja posvećenog HVO-u.

Tim povodom za Radio gradska mreža (RGM) je govorio predsjednik Udruženja logoraša Mostar Emir Hajdarović.

Hajdarović kaže, kako je zatvorena kapija najbolji komentar na odnos gradskih vlasti prema bivšim logorašima.

“Od strane Sveučilišta nam je zabranjen pristup tom prostoru, a posebno zgradi koja je simbol logora Heliodrom tj. centralnom zatvoru. Naš stav je što se tiče toga jasan, očito je da se sadašnji rektor i Sveučilište ponašaju u skladu sa onim načelima koja su promovisali i devedesetih godina, a to je da apsolutno postupanje prema građanima Mostara koji su bili na tom prostoru idalje slijed svega onoga što smo mi preživjeli 1993. i 1994. godine. Upravo sve ovo što oni rade danas kakvi su oni, a kakvi smo mi, tj. na kakvim osnovama oni počivaju, a to su osnove za koje smo mislili da su pobijeđene 40-ih godina, međutim, i dalje žive kroz postupke Svučilišta u Mostaru i postupke koje predstavlja to Sveučilište”, rekao je Hajdarović.

Prema njegovim riječima, posjeta logoru Heliodrom će biti sve dok bude ijedan čovjek koji je propatio u tom logoru 90-ih godina.

“Svi njihovi pokušaji da nam se ne dozvoli to samim tim pokušavaju mjenjati historiju će propasti kao što je propala i njihova početna ideja 90-ih godina, bez obzira što i ona danas živi faktički ona ne postoji u Bosni i Hercegovini, bez obzira na koji način oni postupali”, istakao je Hajdarović.

Hajdarović dodaje da je postojalo nekoliko inicijativa da se kapija otključa i omogući pristup Heliodromu.

“Postojalo je do sada više inicijativa od strane čak i međunarodne zajednice, međutim, i ti pokušaji konkretno od američke Ambasade su doživjeli neuspjeh. Imamo osjećaj da rektor zaista testira strljenje te populacije, ne samo udruženja logoraša već svih logoraša kako Mostara tako i Hercegovine, ali i igra na kartu da ćemo mi odustati od posjete tom prostoru. Ali, vara se, posjeta logoru Heliodrom će biti sve dok bude ijedan čovjek koji je propatio u tom logoru 90-ih godina. Svi njihovi pokušaji da nam se ne dozvoli to samim tim pokušavaju mjenjati historiju će propasti kao što je propala i njihova početna ideja 90-ih godina, bez obzira što i ona danas živi faktički ona ne postoji u Bosni i Hercegovini, bez obzira na koji način oni postupali”, dodao je Hajdarević.

“Svjedočimo jednom zaista necivilizacijskom postupku od strane ljudi koji bi u svom radu trebali da promovišu toleranciju, evropske vrijednosti, međutim, od strane rektora se apsolutno promovišu suprotne vriejdnosti od onoga što današnja Evropa želi da se živi na ovim prostorima”, rekao je Hajdarević za RGM.

Podsjetimo, Udruženje logoraša Mostar obilježilo je u srijedu 31. godišnjicu od početka raspuštanja logora Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Heliodrom u naselju Rodoč kod Mostara.

Kroz ovaj logor je, prema svjedočenjima bivših logoraša, prošlo 10.000 ljudi, od toga 6.000 Mostaraca.

Heliodrom je simbol stradanja na ovim prostorima i jedan od glavnih uzroka izricanja presude na Međunarodnom sudu u Haagu.

U Heliodromu nisu bili samo građani Mostara nego su bili iz cijele Hercegovine i jednog dijela Bosne.

Heliodrom je u vremenu hrvatske agresije na Bosnu i Hercegovinu bio sabirni logor takozvane Hrvatske republike Herceg-Bosna.

Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, kroz logore tzv. Herceg-Bosne – Heliodrom, Dretelj, Gabela, Široki Brijeg i druge, prošlo je preko 20.000 nedužnih muškaraca, žena i djece. Veliki broj ih je ubijen ili ranjen, a još uvijek se traga za 50 logoraša koji se vode kao nestali.

Haški sud je u novembru 2017. pravomoćno osudio čelnike takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, čime je potvrđena prvostepena presuda iz 2013. godine.

(Mostarski.ba)

 

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak