Otvorena izložba “Djelo Hivzije Hasandedića, znanje, posvećenost i istrajnost”

Otvaranje izložbe “Djelo Hivzije Hasandedića, znanje, posvećenost i istrajnost”, u organizaciji Muftijstva mostarskog, a povodom 110 godina od rođenja Hivzije Hasandedića, upriličeno je u srijedu navečer u Centru za kulturu Mostar.

Izložbu je otvorio mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović, istaknuvši da je Hivzije jedan u nizu iz plejade istaknutih ličnosti koje su dale veliki doprinos Islamskoj zajednici, islamu i muslimanima u Bosni i Hercegovini.

Hasandedić je bio poliglot, sakupljač historijske i rukopisne građe, arhivist, historičar, muzeolog, teolog, profesor i plodni autor.

“Na temelju brojnih historijskih izvora na orijentalnim jezicima, dokumenata iz dubrovačkog arhiva i franjevačkih samostanskih arhiva, te druge građe dao je nemjerljiv doprinos proučavanju muslimanske vjerske i kulturne baštine u Hercegovini, odnosno nekadašnjeg Hercegovačkog sandžaka, koji je obuhvatao i područje Herceg-Novog i okoline, Onogošta, Imotske krajine, Makarske i Primorja”, naveo je muftija.

Podsjetio je na činjenicu da je Hasandedić bio samozatajni pregalac, zaljubljenik u prošlost, svjestan važnosti pisanih izvorā i spomenikā iz kojih se saznaje o životu zajednice, njihovoj vjeri, kulturi, zanimanjima i ostvarenjima koja su ostavili iza sebe na tim poljima.

“Hasandedić pripada plejadi naših visoko učenih ljudi koji su svoje islamsko obrazovanje sticali između dva svjetska rata, u Gazi Husrev-begovoj medresi i Višoj islamskoj teološkoj školi, koja jeste bila u rangu najboljeg fakulteta. Njegova bibliografija je impozantna, obuhvata više do 400 bibliografskih jedinica. Njegova naučna djela monografskog karaktera Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Mostarski vakifi i njihovi vakufi, Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini, Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini, Muslimanska baština Bošnjaka II (Herceg-Novi i okolina, Vrgorac i okolina, Imotska krajina, Makarsko primorje, Zapadna Hercegovina, predstavljaju dragocjenu riznicu i nezaobilazan su izvor za daljnja i dublja istraživanja kulturne, obrazovne, političke i ekonomske historije ovih prostora”, ocijenio je muftija Dedović.

Navodeći Hivzijine naučni, ali i društveni doprinos poslužio se citatom Hivzijnog bliskog saradnika, mr. Šabana Zahirovića, da Hivzija nije istraživao kako bi bogata prošlost bila samo utočište sjećanja, već i poticaj novog stvaranja, sretnije sadašnjosti i bogatije i sigurnije budućnosti.

Izložba je upriličena u okviru programa Terzkiretname, institucionalnog obilježavanja godišnjice rođenja ličnosti od značaja za islam i muslimane u Bosni i Hercegovini.

(Mostarski.ba/Preporod.info)