Ozren-planina je dio šireg istoimenog planinskog prostora (masiv Ozrena u najširem smislu) koji obuhvata još i visoravan Crepoljskog s Bukovikom koji je na 1534 metra nadmorske visine na koje se naslanja i nisko pobrđe sarajevskog Huma u Sarajevskom polju.
Ozren-planina ima obilježja razvedene visoravni, prostrana je i brežuljkastog krajolika.
Ozren je planina u Bosni, između rječica Vogošće, Kaline, Blatnice i Ljubine. Građena je od trijaskih (werfenskih pješčenjaka, vapnenaca i dolomita), gornjojurskih, odn. donjokrednih (pješčenjaci, lapori i jaspisi) slojeva. Mjestimice ima manganove rude.
Ozren se pruža uglavnom od jugozapada prema sjeveroistoku s najvišim vrhovima od 1310 do 1452 metara nadmorske visine u centralnom dijelu (Karića Čair, Ozren – danas Bandijera, Karaula, Ozrenska Paljika i Vjetrena glava). Sjevernim podnožjem planine vodi željeznička pruga Semizovac – Ivančići i cesta Sarajevo – Olovo (od 1958 m).
Ozren-planina je od Bukovika (1534 m) i Crepoljskog (1524 m) razdvojena dubokom dolinom rječice Vogošće, njezina gornjeg toka koji se zove Perački potok, izvorišnom čelenkom toga potoka i istočnije uvalom Bludna ravan (sjeverno od Vučje Luke). U starijim je kartama kao najviši vrh Ozrena obilježena kota Ozren, 1453 m, koji je u savremeno vrijeme poznatiji pod imenom Bandijera.
Neovisno o granicama planine i najvišem vrhu, Ozren-planina (Ozren u užem smislu), Bukovik i Crepoljsko uzdižu se s prostrane srednjobosanske visoravni, koja se prostire od Sarajeva (sarajevski Ozren) na jugoistoku, pa prema sjeverozapadu sve do velikog zavoja rijeke Bosne (od Kaknja do Zavidovića) i donjeg toka njezine pritoke Krivaje.
Ozren-planinu (Ozren u užem smislu) čine:
Motka (Motka, 1254 m)
Visojevica (Stojna stijena, 1449 m)
Ozren-Bandijera (Bandijera, 1453 m) i
Ozren-planina bogata je izvorima i tekućim vodama koji pripadaju porječju Bosne.
U prostranim šumskim prostorima Ozren-planine ima mješanih šuma, ali prevladava crnogorica.
Naselja na planini su rijetka i malena.
Pod vrhom Bandijera nalazi se nekropola stećaka, njih 27.
Planinarski dom “Ozren”
Na grebenskom proplanku u selu Ozren, u podnožju vrha Bandijera-Ozren, na 1310 metara n.v., nalazi se Planinarski dom “Ozren”. Od njega se pruža širok pogled na planinu Romaniju i njezina sela, te na Nišićku visoravan. Od Doma je, osim prema Sarajevu (Crepoljsko) i Vučjoj Luci, moguće planinariti i prema Romaniji i prema planini Zvijezdi – preko Nišićke visoravni.
Na lokaciji današnjeg doma Austro-Ugarska je vlast početkom 20. vijeka podigla žandarmerijsku stanicu-karaulu, s ciljem nadziranja krijumčarskih puteva i sprječavanja šverca duhana iz Hercegovine prema Savi i također prema Srbiji. Naime, za vrijeme austorugarske vlasti vladao je monopol na prodaju duhana. Ukupno proizvedeni duhan morao se predavati državi, s tim što je domaćinstvo imalo pravo tražiti nešto duhana za sebe (tzv. “pušilula”).
Karaula na Ozrenu bila je sagrađena kao jednokatna, kamena građevina, a bila je opremljena inventarom koji je osigurao nesmetan boravak manje žandarmerijske posade.
U Drugom svjetskom ratu bila je ustaška baza odakle su pokretane akcije protiv partizanskih jedinica sa šireg područja planine Romanije.
Napuštenu žandarmerijsku stanicu su nakon Drugog svjetskog rata, 1959. godine članovi PD “Ozren” (“Zrak”) preuredili u planinarski dom. Nakon toga su u njemu boravili pripadnici UNPROFOR-a do 1996.godine i nakon nekog vremena ponovno je uređen kao planinarski dom.
Na lokalitetu Travnjak na Ozrenu, pokraj ceste i u neposrednoj blizini planinarskog doma, nalazi se nekropola sa stećcim. Spomenici su vrlo dobro obrađeni. Nemaju ukrasa. Do stećaka se nalaze ostaci starog muslimanskog groblja s nišanima. Lokalitet Travnjak je zaštićen kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine zajedno s nekropolom na vrhu Bandijera, pod službenim imenom: Historijsko područje – Nekropole sa stećcima i nišanima na Ozrenu, općina Ilijaš. Nacionalni spomenik uz planinarski dom čini nekropola sa stećcima i nišanima na lokalitetu Travnjak.
(Mostarski.ba, dinarskogorje, bir)
