Opasna zavisnost: BiH uvozi četiri puta više hrane nego što izvozi

Pitanje samodostatnosti u opskrbi hranom ponovo dolazi u fokus.

Pitanje samodostatnosti u opskrbi hranom ponovo dolazi u fokus, dok globalna i lokalna dešavanja ukazuju na osjetljivost postojećih sistema, piše Večernji.ba

Trgovački lanci upozoravaju na nestašice zbog novih carina

Predstavnici velikih američkih trgovačkih lanaca upozorili su administraciju SAD-a da bi, usljed novih carinskih mjera prema stranim državama, u roku od dvije sedmice moglo doći do problema s popunom polica. Takva procjena izrečena je direktno u Bijeloj kući, kao odgovor na mjere koje je uveo bivši predsjednik Donald Trump.

BiH i pandemijsko iskustvo: Slaba otpornost bez domaće proizvodnje

Slične poteškoće bile su evidentne i u BiH tokom pandemije 2020. godine, kada su granice bile zatvorene, a robne rezerve svedene na minimum. Tada se pokazalo koliko je važno imati funkcionalan sistem domaće proizvodnje hrane.

Pet godina kasnije, strateški problemi u vezi s hranom ostaju neriješeni. Rat u Ukrajini dodatno je skrenuo pažnju na tu temu, a stručnjaci i dalje ističu važnost lokalne proizvodnje.

Agronomski savjeti i urbane inicijative za lokalnu proizvodnju

U jednom od svojih tekstova, stručnjak Miroslav Kuskunović podsjetio je da proizvodnja hrane u kriznim uslovima zahtijeva angažman svih relevantnih sektora – od agronoma do ekonomista. Predložio je niz praktičnih mjera: od ličnog uzgoja hrane na manjim parcelama, preko objavljivanja sjetvenih kalendara, do osnivanja zajedničkih urbanih vrtova.

Također je naveo primjere institucionalnih farmi koje već postoje u svijetu – u okviru škola, bolnica ili zatvora – a koje omogućavaju osnovnu prehrambenu podršku korisnicima tih ustanova. Dodatno, moderni pristupi uključuju i upotrebu krovova i podruma za uzgoj voća i povrća.

Pojedinačne priče: Povratak selu i samoodrživost

Nekoliko godina ranije, Jasmin Ramić odlučio je napustiti gradski život i preseliti se na selo u Bosni i Hercegovini. Njegov cilj bio je jednostavan – smanjiti troškove života i osigurati osnovne prehrambene potrebe svoje porodice. Vlastita proizvodnja mesa, sira i povrća omogućila mu je veću kontrolu nad potrošnjom.

Slično je razmišljao i poljoprivrednik Muris Mujanović, koji je tada upozoravao na rizik od nestašica hrane ako se domaća proizvodnja ne ojača.

Uloga mladih i potreba za drugačijim medijskim pristupom

Na jednom od stručnih simpozija, Vlado Guberac, rektor Univerziteta u Osijeku i predsjednik Rektorskog zbora Hrvatske, govorio je o važnosti mladih u modernoj poljoprivredi. Istakao je da u javnosti preovladavaju negativni narativi, dok brojni pozitivni primjeri ostaju nevidljivi.

Prema njegovim riječima, brojni mladi stručnjaci koji su završili fakultete uspješno se bave poljoprivredom, primjenjuju nove tehnologije i razvijaju inovativne modele proizvodnje.

Bilans uvoza i izvoza: Strukturna neravnoteža

Statistički podaci pokazuju da hrana čini oko 50% ukupnih troškova domaćinstava u BiH. Iako se bilježi izvoz u vrijednosti oko milijardu konvertibilnih maraka godišnje, uvoz hrane višestruko nadmašuje tu cifru i premašuje četiri milijarde KM.

Nedžad Bićo, predstavnik domaćih proizvođača, navodi da ovakva disproporcija ozbiljno ugrožava ekonomsku stabilnost i sigurnost snabdijevanja. Bivši entitetski ministar Boris Pašalić dodaje da bi država mogla ograničiti uvoz kada postoje domaće zalihe, ali glavni izazov ostaje – nedovoljno interesovanje za poljoprivredu među stanovništvom koje je u međuvremenu prešlo na druge poslove.

(Mostarski.ba)