Cijene hrane u aprilu na najvišem nivou u dvije godine

104292

Cijene hrane porasle su u aprilu na najviši nivo u dvije godine, potaknute značajnim poskupljenjem mesa i mlijeka i mliječnih proizvoda, izvijestila je agencija Ujedinjenih nacija za hranu FAO.

FAO indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u aprilu u prosjeku 128,3 boda i bio je jedan posto viši nego u martu, prenosi Al Jazeera.

Njegova je vrijednost najviša od aprila 2023. godine, pokazuju podaci agencije UN-a za poljoprivredu.

Najoštrije je u aprilu poskupjelo meso, za 3,2 posto u odnosu na mart, odražavajući ponajprije skok cijena svinjetine.

Najviša cijena putera

Značajno su poskupjeli i mliječni proizvodi, za 2,4 posto, uz najvišu cijenu putera otkada FAO objavljuje podatke zbog pada zaliha u Evropi.

Primjetno su porasle i cijene žitarica, za 1,2 posto u odnosu na mart. Pšenica je tek neznatno poskupjela budući da je smanjenu opskrbu iz Rusije i snažniju potražnju pod utjecajem slabijeg dolara, ponajprije prema euru, neutralizirala pojačana neizvjesnost u trgovini i ekonomiji općenito.

Cijene kukuruza porasle su zbog sezonski uvjetovanih nižih zaliha u SAD-u i kretanja valutnih kurseva.
Biljna ulja pojeftinila su pak za 2,3 posto u odnosu na mart zbog pojačane proizvodnje u zemljama jugoistočne Azije. Cijene suncokretovog ulja zadržale su se na nivou iz marta.

Šećer pojeftinio

U odnosu na prošlogodišnji april biljna ulja još su uvijek skuplja za pak 20,7 posto.

Šećer je pak u aprilu pojeftinio za 3,5 posto u odnosu na mart pod utjecajem neizvjesnih izgleda za globalnu ekonomiju i mogući utjecaj eventualnih negativnih kretanja na potražnju za šećerom u prehrambenoj industriji, najvećem potrošaču.

U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je blago smanjio procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2024. na 4,848 milijardi tona budući da je urod kukuruza bio slabiji no što su pokazivali dosadašnji izračuni.
U 2025. godini proizvodnja pšenice trebala bi se zadržati na prošlogodišnjem nivou i iznositi nekih 795 miliona tona budući da bi rekordnu proizvodnju u Aziji trebao neutralizirati slabiji urod u zapadnoj Evropi i na Bliskom istoku zbog oskudnih padavina. Žetva bi mogla biti slabija i u SAD-u zbog suše, napominju u FAO-u.

(Agencije)

Podijeli:
Ispod clanka banner
  • Pet godina od smrti Ahmeta Glavovića Brace

  • Građani i ekonomija u energetskoj tranziciji

  • RGM produkcija: “Bošnjaci u Republici Turskoj: Karamursel i Halilbejli”, autora Zlatka Hadžiomerovića

  • Novi iskorak u turističkoj saradnji HNK-a i Vojvodine

  • Jablaničanka nakon 30 godina života u Holandiji pokreće proizvodnju u rodnom gradu

SB Banner 1

■ Povezano

  • Izvršena prva transplantacija plućne arterije na svijetu

  • U izraelskim napadima širom Pojasa Gaze ubijeno više od stotinu Palestinaca

  • Izrael ne prestaje s napadima na Gazu, među ubijenima žene i djeca

  • Snažan udarac Rusiji od najvećih uvoznika ruske nafte