Balkan pod globalnom lupom: Znate li kojih sedam mjesta u BiH je bogato litijumom?

2 Min Read

Litijuma u Bosni i Hercegovini ima na sedam lokacija, preliminarni su podaci rudarskih stručnjaka. Koliko ga ima, ne zna niko, jer detaljna istraživanja nisu urađena.

Obzirom da su zalihe ove rude u svijetu limitirane na dvije hiljade stotu godinu, mali balkanski region, pod globalnom je lupom.

Švicarski Arcore i kanadski Rock Tech zajedno bi da ekspolatišu litijum iz Lopara, male majevičke opštine. Već pet godina investitori znaju za bogata nalazišta litijeva i magnezijumova karbonata, bora i kalija na ovoj lokaciji, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Za sada se znaju namjere, kopati litijum u Loparama, te ga prerađivati u Njemačkoj, što će raditi kanadska firma. Sve će se koristiti u industriji baterija i automobila od 2026. godine, a mediji pišu da Rock Tech već ima potpisane ugovore sa gigantima poput Mercedesa. Globalna nalazišta su pri kraju kaže to prfesorica sa banjalučkog PMF-a, piše n1.

“Radi se o strahovitoj potrebi za litijum jonskim baterijama. Prirodne rezerve litijuma, kolike god da su, a ograničene su, neće biti dovoljne, očekuje se velika kriza 2100. godine, ako se nastavi sa ovim tendencijama prelaza na elekrične automobile i sve ostale varijante zamjene fosilnih goriva”, pojasnila je profesorica nano hemije sa PMF-a u Banjaluci, Suzana Gotovac Atlagić.

Sedam je lokacija u BIH bogatih ovom rudom. Pored Lopara gdje je istraživanje završeno, magmatske stijene od Srbca do Foče potencijalna su nalazišta.

“Uglavnom magmatske kisele stijene. Perspektivna mjesta na geološkoj karti smo izdvojili: Planina Motajica na sjeveru, Prosara do nje, kompleks magmatskih kiselih stijena u reonu Srednje Bosne, pa istok Čajniče, Foča, Goražde i Srebrenica. To su lokaliteti koji su povoljni sa stijenskog aspekta, no svakako provesti istraživanja po pitanju koncentracije litijuma”, rekao nam je Elvir Babajić, profesor sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli.

Profesori i u Banjaluci i u Tuzli, Prijedoru ili Sarajevu, znaju onoliko koliko sežu nadležnosti njihovog akademskog rada i istraživanja. Kopanje nije opasno, mogla bi biti prerada

Više pogledajte ovdje

(n1)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak